PRIVREDA
Konačna propast Farmlanda: Zbog lažnih podataka kineski investitori odustali od ulaganja
NOVA TOPOLA – Kako je Žurnalu rekao dobro obaviješten izvor iz Vlade RS, Kinezi su odustali od kupovine „Farmlanda“, jer su shvatili da je to neisplativa investicija i da im nisu dostavljeni vjerodostojni podaci o vrijednosti firme.
Govedarska firma „Farmland“ iz Nove Topole kod Gradiške, čiji je većinski vlasnik Dragan Vasiljević, potpuno je propala, uprkos desetinama miliona maraka koje je toj firmi poklonjeno iz budžeta Republike Srpske.
Kineski kupci „Farmlenda“, čije ime je držano u najvećoj tajnosti, odustali su od kupovine govedarske firme, mada o tome do sada niko nije obavijestio ni javnost ni radnike „Farmlanda“, koji traže da im se isplate zaostale plate i ostala dugovanja.
Zvanično, i dalje je validna vijest iz marta prošle godine prema kojoj je „Farmland“ prodat kineskim investitorima i to za 24 miliona evra.
Zašto su odustali kineski investitori
Kako je Žurnalu rekao dobro obaviješten izvor iz Vlade RS, Kinezi su odustali od kupovine „Farmlanda“, jer su shvatili da je to neisplativa investicija i da im nisu dostavljeni vjerodostojni podaci o vrijednosti firme.
Kinezi su proračunali da je maksimalna procijenjena vrijednost „Farmlanda“ 12 miliona evra, a ne 24 miliona evra, kako im je to plasirano. Kada je na farmi bilo 2000 krava, „Farmland“ je vrijedio maksimalno 12 miliona. Pošto na farmi danas nema nijedno govedo, notorno je da je vrijednost „Farmland“ drastično pala.
U martu prošle godine predsjednik Upravnog odbora „Farmlanda“ Predrag Zgonjanin je izjavio da će kineski kupci, osim 24 miliona evra za „Farmland“, uložiti dodatnih deset miliona u proširenje proizvodnje.
Prema izvoru Žurnala, Kinezi su trebali da ulože 24 miliona evra za izgradnju jednog od puteva u Republici Srpskoj, a da zauzvrat preuzmu firmu iz Nove Topole. Kada su sve sabrali i oduzeli, uvidjeli su da bi preuzimanjem „Farmlanda“ bili prevedeni žedni preko vode, zbog čega su odustali od cijelog posla.
U Novoj Topoli danas nema ni traga ni glasa od Kineza. Govedarska farma je opustošena, u njoj više nema ni krava ni junica ni teladi.
Uprkos tome što je posao sa Kinezima defintivno propao još prije nekoliko mjeseci, rukovodstvo “Farmlanda” ne prestaje da obmanjuje radnike farme i javnost.
Sredinom decembra iz te firme je saopšteno da će sve obaveze prema radnicima “Farmlanda”, koje je, kako su naveli, u martu 2017. godine kupio kineski partner, biti izmirene, pa će radnici biti prioritet u isplati.
U decembarskom saopštenju rukovodstva „Farmlanda“ bilo je još neistina, poput one da se samo čeka da „kupac firme iz Kine definiše samo pokretanje posla, kao i usklađivanje i standardizaciju, kako bi se mogao realizovati izvoz mlijeka u Kinu“.
“Od ukupnih 24 miliona evra koliko kineski kupci ulažu u preduzeće, 10 miliona evra namijenjeno je za novo pokretanje proizvodnje, a ostatak novca će biti raspoređen za plaćanje dugova prema povjeriocima, među kojima su i radnici”, navedeno je u decembarskom saopštenju “Farmlanda”.
Navodno su pregovori sa kineskim investitorima trajali dugo, jer je riječ o velikom poslu. Toliko velikom, da su kineski kupci od propalog „Farmlanda“ pobjegli glavom bez obzira.
Dugovi od 30 miliona KM
Projekat „Farmland“ mnogo je koštao Republiku Srpsku i njene građane, da bi na kraju završio potpunim krahom. Dugovi ove firme iznose oko 30 miliona maraka. „Farmland“ je u poslednoj deceniji „progutao“ 25 miliona maraka budžetskih para. Investiciono-razvojna banka toj firmi je odobrila dva kredita, jedan od tri miliona maraka u januaru 2009. godine, drugi od 14,8 miliona KM u decembru 2013. Godine. Uz to, Robne rezerve pozajmile su ranije „Farmlandu“ 10 miliona maraka za junice i stočnu hranu. „Farmland“ je te pare trebalo da vrati u avgustu prošle godine, ali nije. U međuvremenu su Robne rezerve otišle u stečaj.
Država je “Farmlandu” dala i oko tri hiljade hektara obradivog zemljišta kroz koncesiju. „Farmland“ duguje Poreskoj upravi RS više od 600.000 maraka, Upravi za indirektno oporezivane 790.000 KM, računi firme u bankama su blokirani, radnicima se duguje 300.000 maraka za plate.
Sa farme u Miami
Nema sumnje, jedini dobitnik u priči „Farmland“ je Dragan Vasiljević. Vasiljević je uništio govedarsku farmu, ostao državi dužan desetine miliona maraka, ali je u poslednjih desetak godina uvečao lično bogatsvo. Vasiljević je vlasnik ekskluzivnog stambenog objekta u Majamiju, koji se nalazi nadomak najčuvenije američke plaže Miami Beach, u najelitnijem dijelu grada, rezervisanom za multimilionere.
Vasiljević je ojadio budžet RS i građane ovog entiteta, zaposlene na govedarskoj farmi tretirao je kao roblje i sve mu je oprošteno, samo zato što je veliki prijatelj sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom.
Vasiljević je u decembru 2015. godine putovao s Dodikom u službenu posjetu Kini s namjerom da na dalekom Istoku pronađe moguće investiture u RS.
Kada su spoznali u šta su se upustili, kineski investitori su odustali od posla sa „Farmlandom“. Nekada najveća farma u BiH danas je pustoš, radnici ojađeni, budžet RS oštećen, a Vasiljevića, koji je od govedara postao milioner, niko ne poziva na odgovornost.
Izvor: Žurnal
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca