PRIVREDA
Vlasti na Kosovu uvode opterećenje od 17 posto na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda BiH
PRIŠTINA – Nakon problema u trgovinskoj razmjeni s drugim zemljama, Bosna i Hercegovina našla se na udaru jedne koju nije ni formalno priznala.
Naime, kako je objavljeno na službenoj internetskoj stranici Ministarstva trgovine i industrije u Prištini, ministar Bajram Hasani odlučio je, vjerovali ili ne, uvesti svojevrsne sankcije BiH vezana uz uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Ministar je donio odluku o „privremenoj zaštitnoj mjeri od 17 posto za mliječne proizvode iz Bosne i Hercegovine, kao što je navedeno u kombiniranoj nomenklaturi na sljedećim pozicijama…“.
Nalog carini
U njoj se dalje objašnjava kako će ta odluka, koju je ministar Hasani potpisao u ponedjeljak, stupiti na snagu početkom sljedećega tjedna. Naloženo je carinskim vlastima Republike Kosovo da „poduzmu sve mjere za stupanje na snagu ove odluke“ temeljene na ranijem izvješću Ministarstva trgovine. Iako su se vlasti Kosova pozvale na odredbe Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA), kako doznajemo, vlasti BiH smatraju kako obrazloženje Kosova, kao ni način na koji su postupile, uopće nisu navedeni ni u skladu s pravilima te organizacije.
Kako je predviđeno ugovorom, države članice jamče međusobno smanjenje ili ukidanje carinskih ograničenja na svom teritoriju, odnosno potpuno ukidanje carina na međusobno razmijenjenu robu.
Ugovor je predvidio i ukidanje državnog monopola, usklađivanje zakonske regulative u vezi s poticanjem konkurencije, suradnje i protoka informacija iz područja Kako je predviđeno ugovorom, države članice jamče međusobno smanjenje ili ukidanje carinskih ograničenja na svom teritoriju, odnosno potpuno ukidanje carina na međusobno razmijenjenu robu. Ugovor je predvidio i ukidanje državnog monopola, usklađivanje zakonske regulative u vezi s poticanjem konkurencije, suradnje i protoka informacija iz područja subvencioniranja i mjera zaštite od povećanog uvoza te pravilima i načinom utvrđivanja dokumenata o podrijetlu roba.
Ovim ugovorom, koji je i svojevrsna priprema za usklađivanje s europskim standardima i carinskim stopama, predviđeno je, međutim, i da povremeno dolazi do ponovnog privremenog uvođenja zaštitnih carina, katkada jednostranim odlukama.
U tome slučaju, kao što je to sada između Kosova i BiH, predviđeno je da zemlje najprije međusobno pokušaju postići dogovor, a nakon toga posebno tijelo unutar CEFTA-e može posredovati u rješavanju međusobnih prijepora.
„Import – Export“
Nije to, međutim, prvi slučaj u posljednje vrijeme da BiH ima problema sa susjedima i zemljama s kojima trguje. Najprije je to problem institucija i čestih zloupotreba koje su se pojavljivale u režimima bescarinske trgovine, čak i izvan zone CEFTA-e. Naime, početkom godine Ruska Federacija uvela je zabranu za uvoz jabuka iz BiH nakon što su utvrđene nepravilnosti u radu jedne kompanije iz Bijeljine koja je radila klasični uvoz iz Poljske radi izvoza u Rusiju, odnosno ldasičnu preprodaju robe. Rusija je zainteresirana za robe iz BiH i Srbije, no i ovoga puta BiH je prevarila Rusiju te joj podvaljivala jabuke iz EU koji je pak Rusiji uveo sankcije.
Slično je i s Turskom u koju je jedna kompanija iz središnje Bosne, varajući vlasti BiH i Turske, kupovala meso u Rumunjskoj i Poljskoj te ga je preprodavala u Tursku.
Izvor: Večernji list
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca