Connect with us

PRIVREDA

Ovaj posao vraća porodice na selo, a ulaganje je isplativo

Objavljeno

 


Kalemljenje

TRSTENIK – Proizvodnja kalemova vinove loze, voća i cvijeća može biti veoma unosan posao. Najveći proizvođači i izvoznici kalemova u Srbiji žive u okolini Trstenika.

Isključivo od ovog posla žive mnoge porodice, a sada kada je država odlučila da ih subvencioniše, ispričali su za da će mnogi odlučiti da se vrate na selo i započnu da se bave kalemljenjem. Čak 85 odsto proizvoda sa ovog područja se izveze, uglavnom u istočnu Evropu i Rusiju.

– Kalemarstvo je posao koji se može naučiti, ali sa malo većim odricanjem. Porodice se vraćaju na selo. Moja i još šest-sedam porodica koje su zaposlene kod mene, živimo isključivo od kalemarstva. Prihod zavisi od realizacije i tržišne cijene. Ako se slože kockice, može lijepo da se živi. Godišnje proizvedemo 100.000 loznih kalemova i oko 400.000 voćnih sadnica – priča Žarko Brzaković iz Stragara kod Trstenika.

Kalemar i njegov pomoćnik vezivač mogu dnevno da iskaleme 3.500 kalemova, a zarada na 1.000 kalemova može da ide i do 35 evra.

Kako je objasnio ovaj kalemar, ako biste počeli da se bavite ovim poslom, koji može biti isplativ jer se na jedan uložen dinar dobijaju dva, potrebno je bar 100.000 sadnica, hektar kvalitetne obradive zemlje, i bar 20.000 evra ulaganja.

– Kalemar i njegov pomoćnik vezivač mogu dnevno da iskaleme 3.500 kalemova vinove loze. Tako da je potrebno da u startu imate bar tri radnika koje morate da platite – kaže ovaj kalemar iz Stragara.

Reklama

Recimo, za hiljadu iskalemljenih sadnica ruža možete da zaradite 35 evra, a kada se porodično radi, onda dnevno može da se iskalemi i 3.000 sadnica.

To znači da porodica može da zaradi stotinak evra dnevno.

Za kalemljenje 40.000 sadnica treba dvadesetak dana efektivnog rada, što je za početnike sasvim dovoljno, a tako se može zaraditi i do 1.400 evra mjesečno.

Raca Pantelić iz Selišta kod Trstenika godišnje proizvede čak 500.000 kalemova vinove loze. On kaže da za ovaj posao morate biti spremni, da imate vješte ruke, ali i dobre učitelje.

– Postoje firme sa kojima imamo sklopljen ugovor i onda one od nas otkupljuju određeni broj kalemova. Takođe, jedan dio prodajemo vinarijama, ali nešto i izvezemo. Kalemarstvo traži puno odricanja, ali s druge strane može da donese i zaradu – priča Pantelić.

U budžet Srbije je 2017. godine po prvi put uvedena stavka koja se odnosi na pomoć proizvođačima sadnica, odnosno kalemarima.

Reklama

Milena Turk, poslanica iz Trstenika koja je prošle godine bila inicijator donošenja pravilnika za podsticaj proizvodnje sadnog materijala, kaže da su predviđena sredstva do 500.000 dinara po korisniku.

– Prošle godine su po prvi put u budžet Srbije uvrštena podsticajna sredstva za proizvodnju sadnica. Ove godine će za tu namjenu biti izdvojeno skoro 115 miliona dinara. Inicijativa je krenula iz okoline Trstenika jer na tom području postoji veliki broj kelamara, koji čak 95 odsto proizvoda izvezu – kaže Milena Turk.

Godišnji prihod čak 20 miliona evra

Trstenički kalemari godišnje proizvodu od 10 do 12 miliona komada loznih kalemova, osam miliona komada voćnih sadnica i nekoliko desetina miliona komada sadnica ruža.

Danas je preko 80 odsto proizvodnje u moravskim selima sertifikovano. Proizvede se oko 12 miliona sadnica vinove loze i zajedno sa voćnim sadnicama zapadnomoravski kalemari ostvaruju prihod od oko 20 miliona evra.

 

Reklama

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu