PRIVREDA
Građani na udaru trgovaca koji su hranu i garderobu papreno zacijenili
U pogledu cijena mnogih životnih namirnica, kozmetike, garderobe i tehnike, BiH je daleko skuplja nego pojedine zemlje Evropske unije, pa čak i Amerika.
Razlike su, ipak, najizraženije u cijeni odjeće, obuće i tehnike, koje su u domaćim marketima više nego naduvane.
Primjera radi, najpoznatije farmerke na svijetu “levis 501” u Americi se mogu naći za 100, dok u Banjaluci koštaju 200 KM. Zimske cipele “katerpilar” u američkim marketima mogu da se kupe za 135, dok su u prodavnicama obuće u BiH skuplje za čak 65 KM. Situacija je identična i sa odjevnim predmetima, pa “vijetnamke” građani BiH plaćaju i po 230 maraka, dok isti model Amerikanci mogu da kupe za 140 KM.
Stefan S, komercijalista iz Banjaluke, kaže da je nedavno u SAD kupio farmerke “Tomi Hilfiger” za 14 dolara.
– Iste pantalone su u Minhenu 47 evra, a u Banjaluci 180 maraka. Naravno da njihova realna cijena u BiH nije tolika, kao ni mnogih drugih proizvoda. Međutim, zbog nerazvijene privrede i slabe potrošnje, uvoznici cijene drže na izuzetno visokom nivou. Na porast cijena u BiH utiče i prevelik broj prodajnih mjesta. Kada bi ih bilo manje, ona koja opstanu sigurno bi imala veći promet. U tom slučaju, cijene bi mogle da budu niže. Međutim, s obzirom na aktuelnu situaciju, ne bi bilo čudno da hrana, garderoba i tehnika budu još skuplji – naglašava naš sagovornik.
Mnoga istraživanja pokazala su da je situacija slična i kada je riječ o prehrambenim namirnicama, pa – s obzirom na prosječnu platu, najskuplje plaćamo hranu.
Naime, kada se u obzir uzmu prosječna primanja i cijene hrane, BiH je skuplja od Hrvatske, Mađarske, Češke, Italije, Francuske, Španije, Nemačke…
Zanimljivo je da su cijene riže, brašna, hljeba, jaja, u zemljama zapadne Evrope, koje su kudikamo razvijenije od BiH, otprilike iste kao i u ovoj državi. U Evropi je, uglavnom, skuplje voće i povrće, dok su cijene vode, piva i mlijeka čak i niže nego u BiH. Tako, na primjer, kilogram hljeba u BiH košta 2,20 KM, u Njemačkoj 2,4, Španiji 1,8, Hrvatskoj dvije, Francuskoj 2,6, Italiji 2,9, Češkoj 1,5, Mađarskoj 1,1 KM.
Za litar mlijeka u BiH je ptrebno prosječno izdvojiti 1,4 KM, a ono je najskuplje u Francuskoj i košta 2,3 KM, s tim da je u ovoj državi prosječna plata preko 4.000, a kod nas 840 KM.
Ekonomisti smatraju da je ovakva situacija posljedica zatvorenosti tržišta BiH i odluke domaćih vlasti o slobodnom formiranju cijena, koja se na domaćem tržištu očigledno obilato zloupotrebljava. Predstavnici potrošača upozoravaju da, kako bi se građani zaštitili od ovog modernog vida pljačke, država mora da uvede mehanizam kontrole cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. I jedni i drugi se slažu da su one krajnje nerealne i da je van svake pameti da jedemo skuplju hranu od Evropljana.
– Na tržištu BiH uglavnom su zastupljeni uvozni proizvodi, čije su cijene više nego nerealne. Problem je što država ne vodi računa o njihovoj kontroli, osim cijena male grupe osnovnih životnih namirnica. Mnoge robe su u BiH skuplje nego u Evropi, što je, kad se u obzir uzmu evropska primanja, zaista nelogično. Međutim, bez nekog jačeg nadzora, uvozni lobiji će i dalje napumpavati cijene, bez obzira na životni standard građana. Naduvane cijene u BiH su, takođe, i rezultat neproduktivnosti domaćih preduzeća. To je dovelo do dominacije uvoznika, koji svoju robu plasiraju na ovo tržište. Pošto im domaći proizvođači nisu konkurencija, oni se ponašaju monopolistički i formiraju cijene kako im odgovara. Sve dok domaći proizvodi koje zahtijeva potražnja ne budu zastupljeniji na tržištu, u BiH će cijene uvoznih roba biti više nego u drugim državama – objašnjavaju ekonomisti.
U udruženjima potrošača ističu da previsoke cijene hrane i odjeće svjedoče da u BiH ima i onih koji to sebi mogu da priušte.
– Činjenica je da oko 50 odsto građana živi na granici siromaštva, zbog čega nisu u prilici da kupe ni najosnovnije namirnice. Oni vode račune o svakom pfenigu, pa kupuju najjeftiniju hranu, a o nekoj markiranoj odjeći i obući i ne razmišljaju. Kako bi se i ovom sloju omogućilo da sebi nešto priušte, vlasti bi morale da kontrolištu cijene na domaćem tržištu i da kazne sve one koji ih naduvavaju bez ikakvog osnova. Apsurdno je da su iste cipele ili jakna kod nas duplo skuplji nego u Americi. S druge strane, kvalitet hrane, garderobe i tehnike koji dolazi u BiH, uprkos vrtoglavim cijenama, zasigurno je lošiji od kvaliteta u Evropi i Americi – poručuju iz ovih udruženja.
Potrošnja drastično pala
Za samo četiri godine prosječna mjesečna potrošnja u BiH pala je za više od deset odsto, pokazali su rezultati najnovije Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH. Prema analizi Agencije za statistiku BiH, prosječni mjesečni izdaci po domaćinstvu 2011. iznosili su 1.569, a u 2015. godini 1.408 KM. Pad životnog standarda posebno se odrazio na trošak prehrane, koji je u pomenutom periodu pao za čak 15,8 odsto. Tako je domaćinstvo u BiH u 2011. za hranu i bezalkoholna pića u prosjeku mjesečno trošilo 493, a tokom 2015. godine 415 KM. Mjesečna potrošnja mesa pala je za 33 KM, mlijeka za 16, voća za deset KM.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca