PRIVREDA
Njemačke kompanije napuštaju Rusiju
BERLIN – Mnoge njemačke, posebno trgovinske, firme, polagale su velike nade u Rusiju. Na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu se čuje nešto drugo: samo neki žele da „izdrže“, većina uglavnom govori o zatvaranju i smanjivanju, piše „Dojče vele“.
Na 22. Sankpeterburškom ekonomskom forumu (SPIEF) učestvovali su političari i stručnjaci iz više od 100 zemalja, među njima i iz Njemačke. Mnoga njemačka preduzeća su se donedavno nadala uspjehu na ruskom tržištu.
Ali, kako piše njemački portal, u Rusiji slabo stoje stvari sa finansijama, pa tako i sa investitorima, proizvođačima i trgovcima na malo. Oni su se nadali da će se u Rusiji nastaviti bum potrošnje.
Dodaje se da će se iz Rusije poslije 12 godina povući i MedijaMarkt.
„Najveći evropski trgovac električnim proizvodima posluje u 14 zemalja. Koncern Cekonomi koji je vlasnik tog lanca pregovara o prodaji mreže prodavica u Rusiji ruskom konkurentu M. Video. Njemačko preduzeće bi, međutim, htjelo da zadrži svoj udio i ostane u M. Videu manjinski akcionar“, piše „DW“.
MedijaMarkt je u posljednja dva kvartala već zatvorio šest svojih prodavnica u Rusiji, dakle – svaku desetu. To pokazuje izvještaj firme Cekonomi o tekućoj poslovnoj godini. Ukazuje se i na negativne posljedice niskog kursa rublje i na pad prihoda u Rusiji. Osim toga, zbog sankcija SAD Rusiji iznose se sumje da će ruski BDP i dalje rasti.
Oto i Kvele zatvaraju internet-prodavnice
Njemački trgovinski gigant Oto grup dijelom napušta Rusiju. U aprilu je koncern najavio da će ovog ljeta zatvoriti dvije svoje radnje na internetu „otto.ru“ koje su na tržištu od 2006, i „quelle.ru“ koju je kupio 2009. Time će biti obustavljeno naručivanje robe preko kataloga koje je bilo legendarno još u doba Sovjetskog Saveza.
Oto grup je svoju odluku obrazložio promenom svoje globalne strategije i željom da se koncentriše na domaće nemačko tržište. U tome važnu ulogu ima i sve veća konkurencija u ruskoj internet-trgovini. Razvoj interneta je doveo do izumiranja klasične kataloške prodaje. No, zatvaranje internet-prodavnica se tumači i slabljenjem rublje, jer su cijene za slanje proizvoda iz Njemačke povećane.
Njemački proizvođač sportske opreme Adidas hoće da smanji svoje prisustvo na ruskom tržištu i svoju zavisnost od njega. Ta odluka je donijeta još 2014. godine, kada je taj koncern poslije sloma kursa rublje i velikog pada kupovne moći Rusa morao da radikalno revidira svoja optimistična očekivanja u pogledu ruskog tržišta.
„I zaista, Adidas je na početku ove decenije proglasio Rusiju i zemlje u Zajednici nezavisnih država (ZND) za jedan od tri svoja strateška regiona – pored Sjeverne Amerike i Kine. Broj Adidasovih radnji u Rusiji i zemljama ZND je za kratko vrijeme sa 800 trebalo da se poveća na 1200. Povremeno je samo zarada ostvarna u Rusiji ovom koncernu donosila 10 odsto od cjelokupne zarade u svijetu. Ali, sada su to samo – tri procenta. Reakcija na smanjenu kupovnu moć Rusa je bila najava Adidasa da će zatvoriti veliki broj svojih prodavnica u regionu. Prema pismu koncerna DW-u, ostalo ih je još oko 600“, piše portal i dodaje:
„Metro, međutim, ne želi da zatvara svoje radnje – njih ukupno 89 u 50 regiona Ruske Federacije kao i jednu prodavnicu na anektiranom ukrajinskom poluostrvu Krimu. Preduzeće koje je aktivno u 25 zemalja takođe ne isključuje čak ni mogućnost otvaranja novih prodavnica u Rusiji. Kažu da je tamo investirano već toliko novca da povlačenje ne dolazi u obzir“.
„DW“ navodi da je sredinom maja taj koncern iznio novi plan svog poslovanja u Rusiji.
„On želi da se vrati poslovanju sa malim i srednjim firmama kao što su hoteli, restorani, kafei i manje radnje. Za vrijeme turbulentne faze ekspanzije početkom 2000-ih godina, to preduzeće se udaljilo od svog prvobitnog prodajnog koncepta. Masovno su dijeljene klijentske kartice – ne samo pravnim licima. Posljedica je bila da su se Metroove ‘Keš end keri’ radnje u Rusiji upustile u tešku konkurentsku borbu sa domaćim lancima prodaje na malo“, zaključuje „Dojče vele“.
Izvor: Dojče vele
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca