PRIVREDA
Maline u hladnjači, cijena ni na vidiku
BANJALUKA – Berba maline u RS i BiH u punom je jeku, a domaći proizvođači ponovo su na ivici ambisa jer ne znaju koliko će novca dobiti za svoje plodove, budući da ih hladnjačari drže u neizvjesnosti i kalkulišu u vezi sa otkupnom cijenom.
Ekspanzija uzgoja ovog crvenog voća, koja je BiH zahvatila prije nekoliko godina, polako se gasi, a očajni malinari poručuju da su i ove godine satjerani uza zid jer rod uredno predaju otkupljivačima, a cijene nema ni na vidiku. Ogorčeni zbog situacije na tržištu i nerentabilnosti, pojedini proizvođači pribjegavaju radikalnim potezima i odustaju od berbe, ostavljajući maline da propadaju.
Predsjednik Udruženja malinara “Vilamet” iz Bratunca, Srebrenice i Milića Ljubiša Alempić ističe da će u regiji Birač ove sezone biti ubrano oko 3.000 tona maline, navodeći da proizvođači nikada nisu bili u goroj situaciji jer su prinuđeni da plodove svakodnevno nakon berbe predaju hladnjačarima, bez mogućnosti da utiču na cijenu.
– Malina je dobro rodila i kvalitet je odličan, ali problem je što hladnjačari preuzimaju voće, a niko ne spominje cijenu. Sve ide ka tome da ćemo na kraju biti dovedeni pred svršen čin i da će nam platiti onoliko koliko budu željeli – rekao je Alempić. Ističe da je stav svih malinara da cijena ne smije biti ni fening niža od prošlogodišnje, kada je kilogram ovog slatkog voća koštao između 1,8 i dvije marke.
– Neki hladnjačari su pominjali 1,5 KM po kilogramu i ako zaista budu toliko plaćali, to će dovesti do gašenja proizvodnje. Pozivam otkupljivače da što prije saopšte otkupnu cijenu kako bismo mogli izračunati isplati li nam se brati rod ili ostaviti da trune – rekao je Alempić i dodao da su u najvećim problemima malinari koji imaju zasade na većim površinama, zbog čega su primorani da angažuju berače, čiji rad plaćaju između 60 i 80 feninga po kilogramu.
Pritisnuti mukom zbog obezvrijeđenog rada, pojedini malinari okupljeni u Udruženju poljoprivrednika “Malinar” iz Kotor Varoša odlučili su da odustanu od berbe, a nekolicina njih već je pokosila svoje zasade.
– Četiri člana udruženja su uništila malinjake, a mnogi odustaju od berbe i sugrađanima dozvoljavaju da sebi naberu voća koliko žele. Zbog niske cijene, baš kao i lani, i ove godine ćemo podijeliti dosta malina – rekao je predsjednik ovog kotorvaroškog udruženja Aleksandar Stanić, ističući da malinari sa područja banjalučke regije muku muče i sa otkupom jer nijedna domaća hladnjača ne želi njihove maline, zbog čega robu predaju hladnjačarima iz FBiH.
Predsjednik udruženja “Travnička malina” Edin Memeledžija trenutnu situaciju ocjenjuje kao igranje živcima i strpljenjem malinara.
– Ako cijena bude nezadovoljavajuća, do jeseni će se uništiti izmeću 30 i 40 odsto malinjaka, a prognoze su da će vremenom sve utihnuti. Malina je 95 odsto bila izvozni proizvod i donosila je BiH godišnje 100 miliona KM i opet, uprkos tolikim prihodima, dozvoljava se da proizvodnja stane – rekao je Memeledžija.
Vlasnik hladnjače iz Bratunca Branislav Mićić do sada je otkupio oko 100 tona maline, istakavši da cijena neće biti poznata dok se ne završi berba.
Cijena svake godine ostaje nepoznata do kraja sezone, odnosno dok se ne vidi koliko maline ima na svjetskom tržištu i kolika je ponuda i potražnja. Mi čekamo da Srbija odredi cijenu, a budući da oni to još nisu uradili, ne možemo ni predvidjeti kolika će cijena biti – rekao je Mićić.
Zahtjevna proizvodnja
Edin Memeledžija kaže da je proizvodnja malina veoma zahtjevna, te da osim rada i truda zahtijeva velika ulaganja.
– To je osjetljiva voćka koja traži održavanje tokom cijele godine. Mnogo novca odlazi na navodnjavanje, tretiranje i angažovanje berača, koji rade za dnevnicu od 30 do 40 KM, plus hrana i piće. Cijena od 1,5 KM po kilogramu maline, uz sve pomenute troškove, snažno bi nas otresla o dno – rekao je Memeledžija.
Izvor: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca