PRIVREDA
Manjak zanatlija zapaprio cijene usluga
BANJALUKA – Usluge zanatstva, posebno zidara, tesara, molera i vodoinstalatera, poskupjele su i biće sve paprenije jer je zanatlija na našim prostorima sve manje, a zanatstvo se mora afirmisati na svakom koraku, smatraju predstavnici iz ove oblasti.
Jedna Banjalučanka kaže da joj je za kvar u kupatilu vodoinstalater nedavno uzeo 50 maraka iako je ranije ta usluga koštala 30.
“Još sam ga čekala sedam dana da dođe, toliko ima posla”, rekla je ona.
Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da zanatstvo na našem području nestaje, te da zbog toga dolazi do poskupljenja, što bi trebalo da bude motivacija djeci da upisuju zanatske djelatnosti, jer je u njima budućnost.
“Ako budemo zanemarili zanatstvo, biće sve skuplje i skuplje. Sanjaćemo zanatlije. Da ih ne bismo sanjali, moraćemo im pružiti ozbiljnu zaštitu i cijeniti njihove usluge. Zidari, vodoinstalateri, moleri i svi drugi zanati su traženi u cijelom svijetu, ne samo kod nas, jer jednostavno zanata nema i potražnja za njima je sve veća i veća”, rekao je Bratić i naglasio da se moleri ili zidari danas ne mogu naći za dnevnicu ispod 70 KM, a koja je ranije bila 50 KM.
“Oni više neće da rade ni za dnevnicu, nego po kvadratu, što je u konačnici i skuplje. Pored zidara i molera, u pekarstvu se teško pronalazi pekar, tako je i u svim drugim branšama. Radnika je danas sve manje i to je problem, nema vozača u Evropi, nema konobara, jednostavno ih nema na tržištu i to je diglo cijenu, što je realno očekivati”, kaže Bratić.
On kaže da i ono malo kadra što imamo odlazi vani, gdje je prividno više novca, jer, kako kaže Bratić, skuplji je život i ljudi tamo idu po inerciji.
On smatra da dobar majstor može zaraditi i ovdje ono što zaradi vani.
“Najviše nam nedostaje varilaca, tesara, zidara, mehaničara, tokara, nevjerovatno, ali nam fali svih zanata, te Evropa samo čeka naše zanatlije. Mi se moramo uozbiljiti, vratiti i rehabilitovati zanatstvo, djecu od petog razreda usmjeravati u zanatstvo, a ne od srednje škole”, kaže Bratić.
On ističe da će privatnici morati povećati plate, ne zato što hoće, nego zato što moraju, da bi zadržali radnike.
Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona, kaže da zanatlije u FBiH zasad ne mogu povećati cijenu svojih usluga iz razloga što bi izgubili tržište, odnosno posao.
“Mi imamo velike probleme sa sivim tržištem, ljudima koji jedva čekaju da se cijena poveća i da idu ispod cijene, tako da iz tog razloga naše registrovane zanatlije neće moći povećati cijenu, mada postoji stvarna potreba za povećanjem”, kaže Arapović.
On ističe da je potražnja za zanatlijama u FBiH velika, te da ima radnih mjesta, ali da nema radne snage, posebno u Unsko-sanskom kantonu, iz kog je bila prva migracija radne snage iz razloga što su najbliži zapadnoj granici.
“Pokušavamo taj problem riješiti preko zavoda za zapošljavanje, prekvalifikujemo zanatlije. Više nisu problem ni finansije, dosta su dobre plate zanatlijama i radnih mjesta za njih ima, ali niko više ovdje ne želi ostati i raditi, nestabilna politička situacija je uzrok tome”, rekao je Arapović.
Lazo Šešić, jedan od najpoznatijih mesara u Banjaluci i predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da danas nije problem naći samo mesara, nego i bilo koju drugu struku poput stolara, limara, jer roditelji ne žele djecu da upisuju na zanatska zanimanja iako u tome ima posla.
“Današnje zanatlije sa svojim uslugama mogu da ucjenjuju koliko hoće, ne samo kod nas, nego i u inostranstvu. Danas nijedan zanat nije težak, jer postoje mašine, sve je savremeno, samo treba rukovati njima. U mojoj mesnoj industriji ne diže teže od noža. Sve je mehanizovano, nema više patnje kao nekada”, rekao je Šešić.
On kaže da je jedan od osnovnih problema odlazak zanatlija u inostranstvo, a drugi je što se kod nas ne školuje takav kadar koji je potreban i kog nema na birou, te naglašava da su upis zanatlija u škole i njihova praksa ključni.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca