PRIVREDA
Tržni centri građanima bliži nego moderna pijaca
PRIJEDOR – Iako nova pijaca u prijedorskom naselju Pećani ima najbolje uslove i jedna je od najmodernijih u RS, njeni kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni, jer je zakupljenost štandova svega 35 odsto.
Prema riječima Darka Zgonjanina, direktora „Gradske tržnice“ Prijedor, razlozi zbog kojih ni dodatna ulaganja nisu povećala broj zakupaca i kupaca su višestruki, a ekonomska situacija odražava se i na situaciju tržnice u gradu na Sani.
„Mala je kupovna moć, voće i povrće više nisu tako jeftini. Veliki je broj tržnih centara koji odvlače kupce sa pijace, veliki je odliv stanovništva, posebno iz ruralnih područja, koje se bavilo poljoprivrednom proizvodnjom i bili su naši zakupci“, rekao je Zgonjanin i dodao da je pijaca jedino mjesto gdje se još mogu naći domaći neprskani proizvodi koji su zdraviji i koji su poznatog porijekla“, kazao nam je on.
Dodaje kako ovaj objekat ima oko sto štandova, da je mjesečna najamnina 100 KM te da su uslovi bolji nego na drugim objektima ove namjene.
„Nakon što je sada pijaca pokrivena i ograđena, odnosno zatvorena sa svih strana, ona ima uređene sanitarne čvorove, štandove, te prodavci rade u relativno dobrim uslovima, ako ne i najboljim od svih zelenih pijaca u RS“, rekao je Zgonjanin.
On kaže da kao preduzeće imaju male prihode te posluju na granici rentabiliteta, s tim što štede na svemu pa su i radnici na minimalnom ličnom dohotku.
Dodaje da je u budućnosti plan da prave priručna skladišta sa rashladnim komorama, te su predviđene buregdžinice, pekare, ribarnice i štandovi za robnu pijacu.
Jedan od prodavaca na pijaci nam kaže da je trenutno zadovoljan uslovima iako tu ima još nedostataka koje bi trebalo popraviti. Međutim ono na šta nam se prodavac požalio je izuzetno mala prodaja, pa je, kako zaključuje, zbog toga i mali broj prodavaca.
„Nemamo kupaca, ljudi nemaju para, a ko ima, odlazi u tržne centre i tamo se snabdijeva iako i mi imamo sve, garantujem domaće. Na staroj lokaciji uz cestu promet nam je bio bolji, jer su ljudi tamo kupovali u prolazu, dok smo sada zavučeni i kupci moraju namjenski doći, što i te kako osjetimo u svojim džepovima“, rekao je jedan od prodavaca koji smatra da pijacu treba dobro reklamirati.
I Ilinka Macura, predsjednik Skupštine Udruženja voćara Prijedor, kaže da je broj zakupaca i kupaca mali iz razloga što su cijene pristupačnije u tržnim centrima.
„Pijaca jeste lijepo urađen objekat, ali je izvučen iz centra. Pošto sam i sama jedno vrijeme prodavala voće na pijaci, primijetila sam da je zaista mnogo manje kupaca nego prethodnih godina, jer su ljudi uglavnom u tržnim centrima“, kaže Macura.
Ona je istakla da prijedorski voćari svoje proizvode plasiraju putem projekata koje rade na gradskom trgu, poput „Dana voća“, „Dana maline“, „Dana šljive“ i drugih, te se na taj način približavaju kupcima kojima uspijevaju prodati svoje voće.
Prijedorčanin Goran D. kaže da vjeruje da su proizvodi na pijaci domaći i neprskani, za razliku od onog u tržnim centrima, ali da svejedno rijetko kad na nju odlazi, jer voće i povrće inače kupuje zajedno sa ostalim namirnicama kojih nema na pijaci.
Inače, zelena pijaca u Prijedoru otvorena je u julu 2016. godine, a u njenu izgradnju uloženo je oko tri miliona maraka.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca