PRIVREDA
Uzgajivači zbunjeni: Jagode prilika za brzu zaradu ili veliki rizik
LAKTAŠI – Dok neki uzgajivači jagoda u Republici Stpskoj tvrde da jagoda donosi najveći profit uz najmanje ulaganja, drugi se žale na skupu radnu snagu i nesiguran plasman i razmišljaju da preoru jagodnjake.
Sa teškom dilemom se na kraju sezone bore i Gordana i Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša. Mada je ove godine uzgajivače jagoda poslužilo vrijeme, u ovom, tradicionalno jagodarskom kraju pamte i bolja vremena, kada je otkup bio zagarntovan a zarada sigurna.
Zaradili traktor za dva mjeseca
– Na samo dva dunuma jagoda 1987. smo za dva mjeseca zaradili novi IMT traktor, danas otkupa nema, ali ima oluja, poplava, mrazeva. Nikad ne znaš šta će te snaći, ni da li ćeš jagodu, koja za nekoliko sati može da propadne – žali se Gordana Rogić.
Kaže da berače plaćaju 35 KM dnevno, što je priličan izdatak, ako ne znaš da li ćeš, jagode koje oni uberu, prodati na vrijeme i po pristojnoj cijeni.
– Ispada da je bolje brati tuđe, nego imati svoje jagode. Berač zna da će na kraju dana odnijeti kući devnicu, a mi nikad ne znamo hoćemo li, nakon teškog rada, ostati u minusu – žali se Gordana.
Ugledno domaćinstvo Rogića, koji su nekoliko godina odnosili nagrade na sajmovima i takmičenjima, a ove godine su osvojili drugo mjesto na tradiciolanom „Danu jagoda“ u Slatini zauzeli drugo mesto, uzdrmano je 2014. godine, kada im je, tokom katastrofalnih poplava, voda uništila najbolje parcele jagoda.
Još se, kažu, od te štete nisu oporavili, pa sada, kad su već zašli u penzionerske godine, Gordana i Daroslav ozbiljno razmišljaju da dignu ruke od svega i napuste porodičnu tradiciju gajenja jagoda.
Izvoz za Rusiju i Švedsku
Da je jagodarstvo ipak unosna grana poljoprovrde svjedoči i činjenica da je ove godine na smotri u Slatini učestvovalo više od 100 jagodara iz okoline Laktaša i Banjaluke, ali i podaci o izvozu ovog voća.
Naime, BiH je već nekoliko godina među petnaestak vodećih izvoznika jagodičastog voća u svijetu. Mada je u toj statistici već odavno apsolutni šampion malina, i jagoda se „dobro drži“.
Ovo osetljivo voće se, svježe ili zamrznuto, izvozi u Rusiju, Austriju, Italiju, Švedsku i druge zemlje, ali rijetki su jagodari koji imaju priliku da postanu izvoznici. Većina njih zavisi od najbliže pijace ili prodaje na tezgama pored puta i zaradu ostvruje gotovo isključivo u maju i junu.
Ipak, i to je prednost, jer jagode su proizvod koji prvi, nakon zimskih i proljetnih izdataka, donosi zaradu u poljoprivredno gazdinstvo. Uz to, kako navode agroekonomisti, jagoda je, uodnosu na ulaganja, najisplativija od kultura primjerenih za naše podneblje.
Već prve godine, nakon kapitalnih ulaganja, ona, ako je vrijeme povoljno, a cijena na tržištiu stabilna, može donijeti gotovo dvostruku zaradu, pa se tako sa samo pola hektara jagodnjaka, može zaraditi skoro 3.000 evra za sezonu.
Jagode pod Kozarom i Manajčom
Upravo vođeni ovakvom računicom, mnogi jagodari su proširili zasade u porodičnom domaćinstvu, a neki čak započeli uzgajanje jagoda na područjima na kojima ranije nije bilo ovog voća. Tako jagodnjaci niču u Potkozarju, koje je tradicionalno poznato po dobrim jabukama i kruškama.
– U župskom i potkozarskom kraju su, prije svega, povoljni klimatski uslovi za proizvodnju jagode. Ima dovoljno sunčanih dana, zemljište je adekvatno, a za jagode je dovoljna minimalna hemijska zaštita. Prirodne pogodnosti nastojimo što efikasnije iskoristiti, pa imamo i stimulativne programe, koje su poljoprivrednici prepoznali – rekao je ranije za Srpskainfo agronom Slavko Knežić, stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Laktaši.
Zahvaljujući lokalnim, ali i republičkim podsticajima za podizanje jagodnjaka, hrabriji domćini su jagode zasadili čak i na obroncima Manjače, gdje one dospijevaju nešto kasnije, ali su odličnog kvaliteta. Jedini problem u ovim odvajkada bezvodnim krajevima jeste navodnjavanje jagodnjaka, što zahteva ipak ozbiljna ulaganja.
I inače, Republika Srpska ima problem sa navodnjavanjem, jer se navodnjava svega oko pet odsto raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, dok je svjetski prosjek oko 17 odsto. Za dobar prinos jagoda potrebno je obezbijediti sistem za navodnjavanje “kap po kap”, te folije za zadržavanje toplote i vlažnosti zemjišta, ali ova ulaganje se, tvrde proizvođači, vrate već tokom prve berbe. Naravno, pod uslovom da kiša, poplava ili oluja ne unište rod.
Podsticaji do 100.000 maraka
Prema pravilniku Ministarstva poljoprivrede RS, za proizvodnju jagoda uzgajivači mogu tokom 2018. godine ostvariti podsticaje u ukupnom iznosu do 100.000 KM po gazdinstvu.
Propisano je da se za jagode, gajene na najmanje 10 ari površine, i sa prinosom od najmanje jedne tone, može dobiti premija od 25 feninga po kilogramu. Zahtjev za ostvarivanje prava na premiju za proizvedeno i prodato voće podnosi se najkasnije do 30. novembra, navodi se u pravilniku.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca