PRIVREDA
Pašalić: Izdvojeno između 40 i 50 miliona KM za poljoprivrednike
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je u protekle četiri godine resorno ministarstvo izdvojilo između 40 i 50 miliona KM za zahtjeve poljoprivrednih proizvođača, te da nijedan proizvođač nije odbijen u mandatu sadašnje Vlade.
Pašalić je podsjetio da je nabavljeno više od 1.100 novih traktora, 4.200 priključaka, izgrađeno više od 100 staja i nabavljeno 15 automatskih muznih robota za farmere.
– To su mjere na koje sam ponosan. Mislim da je sve ovo mnogo značilo poljoprivrednicima, jer ih čini konkurentnijim – rekao je Pašalić danas za Alternativnu televiziju.
Pašalić je istakao da svaku investiciju farmera na svojoj farmi, da li je riječ o izgradnji objekta ili nabavci opreme, Ministarstvo finansira sa 30 odsto, minimalno 40 odsto, ako su to gazdinstva na većoj nadmorskoj visini ili 50 odsto ako su to organski proizvođači.
Prema njegovim riječima, plan je da se još snažnije nastavi finasirati poljoprivredna proizvodnja.
– Vidjeli smo krizne situacije u zadnje tri godine, kao što su pandemija virusa korona i da je osnovno pitanje tada bilo imamo li dovoljno hrane. Zato moramo snažnije podržavati proizvodnju, ne samo finansijski i ne samo od vlada, nego i od opština, gradova, kantona, sa državnog nivoa. Moramo prenositi znanja našim poljoprivrednim proizvođačima, jer poljoprivreda se ne razvija isključivo zahvaljujući podsticajima, nego primjeni novih znanja – dodao je Pašalić.
On je naglasio da je Vlada Republike Srpske uspjela da u kriznim situacijama da obezbijedi dodatna sredstva i održi stabilnu proizvodnju i dovoljno hrane za stanovništvo.
Govoreći o samozapošljavanju poljoprivrednih stručnjaka i inženjera, Pašalić je naveo da je ovo dobra mjera, te da je neophodno u kontinuitetu ulagati u sposobne agronome.
– Svaki od tih mladih agronoma je dobio od Ministarstva 40.000 KM i smatramo da je to ozbiljan novac koji može uz prethodno znanje i imanje da obezbijedi start za poljoprivrednu proizvodnju – istakao je ministar poljoprivrede Srpske.
On je podsjetio i na podršku ženama sa sela koje su u ovoj godini podržane sa 5.000 KM.
Pašalić je rekao da je u izgradnju sistema za navodnjavanje uloženo desetine miliona KM i da su ti sistemi uglavnom besplatni za korištenje.
– To finansiramo ili iz budžeta Srpske ili sa našim partnerima. To su kapitalni projekti, a za svakog proizvođača koji na svom imanju postavi sistem, nabavi pumpu, tifon, cijevi, obezbjeđujemo povrat od 30 do 40 odsto – rekao je Pašalić.
On smatra da je organska proizvodnja veliki potencijal i nešto što proizvođačima može obezbijediti dobar prihod, kao i da će podsticaji za ovaj sektor biti milion maraka u ovoj godini.
– Ako kažem da smo 2018, godine imali oko 20 sertifikovanih organskih proizvođača, danas imamo oko 70. Ako smo imali tad oko 200 hektara, danas imamo 1.200. Nismo imali uopšte sertifikovanih organskih proizvođača u animalnoj proizvodnji, a danas imamo oko 1.500 grla, oko 200 košnica – poručio je Pašalić.
Pašalić je pohvalio rad protivgradne preventive u Srpskoj, naglasivši da će ovaj sistem biti pušten i u Hercegovini, te da se postavljaju protivgradne stanice na području Podrinja, gdje će se braniti i dio Srbije uz rijeku Drinu, što je zajednički projekat sa Vladom Srbije.
On je rekao da je Vlada uspjela reagovati uprkos globalnim problemima koji nisu zaobišli ni Srpsku, kao što su rast cijena repromaterijala i skupog đubriva i goriva, te rast cijene sjemena pšenice.
– Najavili smo da će naši proizvođači pšenice imati 500 KM po hektaru. Sa druge strane olakšavajuća okolnost je da su i ti finalni proizvodi skuplji i ta se visoka cijena sjetve kompenzuje visokom cijenom krajnjeg proizvoda, ali opet se mora pomoći proizvođačima i fokus će nam biti mjere koje moraju da pomognu da se sjetva obavi kako treba – dodao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, BiH sa svojim brojem muznih grla može da proizvede dovoljno mlijeka za svoje potrebe.
Pašalić je poručio da je prioritet resornog ministarstva i Vlade Srpske da se zadrži dinamika isplate podsticaja.
– Potrebno je i baviti se pripremom novog budžeta i kreiranjem novih mjera kako bismo mogli obuhvatiti mala gazdinstva koja do sada nisu bila obuhvaćena sistemom podsticaja – zaključio je ministar poljoprivrede Srpske.
Preuzeto: RTRS
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli