PRIVREDA
Pašalić: Izdvojeno između 40 i 50 miliona KM za poljoprivrednike
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je u protekle četiri godine resorno ministarstvo izdvojilo između 40 i 50 miliona KM za zahtjeve poljoprivrednih proizvođača, te da nijedan proizvođač nije odbijen u mandatu sadašnje Vlade.
Pašalić je podsjetio da je nabavljeno više od 1.100 novih traktora, 4.200 priključaka, izgrađeno više od 100 staja i nabavljeno 15 automatskih muznih robota za farmere.
– To su mjere na koje sam ponosan. Mislim da je sve ovo mnogo značilo poljoprivrednicima, jer ih čini konkurentnijim – rekao je Pašalić danas za Alternativnu televiziju.
Pašalić je istakao da svaku investiciju farmera na svojoj farmi, da li je riječ o izgradnji objekta ili nabavci opreme, Ministarstvo finansira sa 30 odsto, minimalno 40 odsto, ako su to gazdinstva na većoj nadmorskoj visini ili 50 odsto ako su to organski proizvođači.
Prema njegovim riječima, plan je da se još snažnije nastavi finasirati poljoprivredna proizvodnja.
– Vidjeli smo krizne situacije u zadnje tri godine, kao što su pandemija virusa korona i da je osnovno pitanje tada bilo imamo li dovoljno hrane. Zato moramo snažnije podržavati proizvodnju, ne samo finansijski i ne samo od vlada, nego i od opština, gradova, kantona, sa državnog nivoa. Moramo prenositi znanja našim poljoprivrednim proizvođačima, jer poljoprivreda se ne razvija isključivo zahvaljujući podsticajima, nego primjeni novih znanja – dodao je Pašalić.
On je naglasio da je Vlada Republike Srpske uspjela da u kriznim situacijama da obezbijedi dodatna sredstva i održi stabilnu proizvodnju i dovoljno hrane za stanovništvo.
Govoreći o samozapošljavanju poljoprivrednih stručnjaka i inženjera, Pašalić je naveo da je ovo dobra mjera, te da je neophodno u kontinuitetu ulagati u sposobne agronome.
– Svaki od tih mladih agronoma je dobio od Ministarstva 40.000 KM i smatramo da je to ozbiljan novac koji može uz prethodno znanje i imanje da obezbijedi start za poljoprivrednu proizvodnju – istakao je ministar poljoprivrede Srpske.
On je podsjetio i na podršku ženama sa sela koje su u ovoj godini podržane sa 5.000 KM.
Pašalić je rekao da je u izgradnju sistema za navodnjavanje uloženo desetine miliona KM i da su ti sistemi uglavnom besplatni za korištenje.
– To finansiramo ili iz budžeta Srpske ili sa našim partnerima. To su kapitalni projekti, a za svakog proizvođača koji na svom imanju postavi sistem, nabavi pumpu, tifon, cijevi, obezbjeđujemo povrat od 30 do 40 odsto – rekao je Pašalić.
On smatra da je organska proizvodnja veliki potencijal i nešto što proizvođačima može obezbijediti dobar prihod, kao i da će podsticaji za ovaj sektor biti milion maraka u ovoj godini.
– Ako kažem da smo 2018, godine imali oko 20 sertifikovanih organskih proizvođača, danas imamo oko 70. Ako smo imali tad oko 200 hektara, danas imamo 1.200. Nismo imali uopšte sertifikovanih organskih proizvođača u animalnoj proizvodnji, a danas imamo oko 1.500 grla, oko 200 košnica – poručio je Pašalić.
Pašalić je pohvalio rad protivgradne preventive u Srpskoj, naglasivši da će ovaj sistem biti pušten i u Hercegovini, te da se postavljaju protivgradne stanice na području Podrinja, gdje će se braniti i dio Srbije uz rijeku Drinu, što je zajednički projekat sa Vladom Srbije.
On je rekao da je Vlada uspjela reagovati uprkos globalnim problemima koji nisu zaobišli ni Srpsku, kao što su rast cijena repromaterijala i skupog đubriva i goriva, te rast cijene sjemena pšenice.
– Najavili smo da će naši proizvođači pšenice imati 500 KM po hektaru. Sa druge strane olakšavajuća okolnost je da su i ti finalni proizvodi skuplji i ta se visoka cijena sjetve kompenzuje visokom cijenom krajnjeg proizvoda, ali opet se mora pomoći proizvođačima i fokus će nam biti mjere koje moraju da pomognu da se sjetva obavi kako treba – dodao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, BiH sa svojim brojem muznih grla može da proizvede dovoljno mlijeka za svoje potrebe.
Pašalić je poručio da je prioritet resornog ministarstva i Vlade Srpske da se zadrži dinamika isplate podsticaja.
– Potrebno je i baviti se pripremom novog budžeta i kreiranjem novih mjera kako bismo mogli obuhvatiti mala gazdinstva koja do sada nisu bila obuhvaćena sistemom podsticaja – zaključio je ministar poljoprivrede Srpske.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca