PRIVREDA
Uzgajivači zbunjeni: Jagode prilika za brzu zaradu ili veliki rizik
LAKTAŠI – Dok neki uzgajivači jagoda u Republici Stpskoj tvrde da jagoda donosi najveći profit uz najmanje ulaganja, drugi se žale na skupu radnu snagu i nesiguran plasman i razmišljaju da preoru jagodnjake.
Sa teškom dilemom se na kraju sezone bore i Gordana i Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša. Mada je ove godine uzgajivače jagoda poslužilo vrijeme, u ovom, tradicionalno jagodarskom kraju pamte i bolja vremena, kada je otkup bio zagarntovan a zarada sigurna.
Zaradili traktor za dva mjeseca
– Na samo dva dunuma jagoda 1987. smo za dva mjeseca zaradili novi IMT traktor, danas otkupa nema, ali ima oluja, poplava, mrazeva. Nikad ne znaš šta će te snaći, ni da li ćeš jagodu, koja za nekoliko sati može da propadne – žali se Gordana Rogić.
Kaže da berače plaćaju 35 KM dnevno, što je priličan izdatak, ako ne znaš da li ćeš, jagode koje oni uberu, prodati na vrijeme i po pristojnoj cijeni.
– Ispada da je bolje brati tuđe, nego imati svoje jagode. Berač zna da će na kraju dana odnijeti kući devnicu, a mi nikad ne znamo hoćemo li, nakon teškog rada, ostati u minusu – žali se Gordana.
Ugledno domaćinstvo Rogića, koji su nekoliko godina odnosili nagrade na sajmovima i takmičenjima, a ove godine su osvojili drugo mjesto na tradiciolanom „Danu jagoda“ u Slatini zauzeli drugo mesto, uzdrmano je 2014. godine, kada im je, tokom katastrofalnih poplava, voda uništila najbolje parcele jagoda.
Još se, kažu, od te štete nisu oporavili, pa sada, kad su već zašli u penzionerske godine, Gordana i Daroslav ozbiljno razmišljaju da dignu ruke od svega i napuste porodičnu tradiciju gajenja jagoda.
Izvoz za Rusiju i Švedsku
Da je jagodarstvo ipak unosna grana poljoprovrde svjedoči i činjenica da je ove godine na smotri u Slatini učestvovalo više od 100 jagodara iz okoline Laktaša i Banjaluke, ali i podaci o izvozu ovog voća.
Naime, BiH je već nekoliko godina među petnaestak vodećih izvoznika jagodičastog voća u svijetu. Mada je u toj statistici već odavno apsolutni šampion malina, i jagoda se „dobro drži“.
Ovo osetljivo voće se, svježe ili zamrznuto, izvozi u Rusiju, Austriju, Italiju, Švedsku i druge zemlje, ali rijetki su jagodari koji imaju priliku da postanu izvoznici. Većina njih zavisi od najbliže pijace ili prodaje na tezgama pored puta i zaradu ostvruje gotovo isključivo u maju i junu.
Ipak, i to je prednost, jer jagode su proizvod koji prvi, nakon zimskih i proljetnih izdataka, donosi zaradu u poljoprivredno gazdinstvo. Uz to, kako navode agroekonomisti, jagoda je, uodnosu na ulaganja, najisplativija od kultura primjerenih za naše podneblje.
Već prve godine, nakon kapitalnih ulaganja, ona, ako je vrijeme povoljno, a cijena na tržištiu stabilna, može donijeti gotovo dvostruku zaradu, pa se tako sa samo pola hektara jagodnjaka, može zaraditi skoro 3.000 evra za sezonu.
Jagode pod Kozarom i Manajčom
Upravo vođeni ovakvom računicom, mnogi jagodari su proširili zasade u porodičnom domaćinstvu, a neki čak započeli uzgajanje jagoda na područjima na kojima ranije nije bilo ovog voća. Tako jagodnjaci niču u Potkozarju, koje je tradicionalno poznato po dobrim jabukama i kruškama.
– U župskom i potkozarskom kraju su, prije svega, povoljni klimatski uslovi za proizvodnju jagode. Ima dovoljno sunčanih dana, zemljište je adekvatno, a za jagode je dovoljna minimalna hemijska zaštita. Prirodne pogodnosti nastojimo što efikasnije iskoristiti, pa imamo i stimulativne programe, koje su poljoprivrednici prepoznali – rekao je ranije za Srpskainfo agronom Slavko Knežić, stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Laktaši.
Zahvaljujući lokalnim, ali i republičkim podsticajima za podizanje jagodnjaka, hrabriji domćini su jagode zasadili čak i na obroncima Manjače, gdje one dospijevaju nešto kasnije, ali su odličnog kvaliteta. Jedini problem u ovim odvajkada bezvodnim krajevima jeste navodnjavanje jagodnjaka, što zahteva ipak ozbiljna ulaganja.
I inače, Republika Srpska ima problem sa navodnjavanjem, jer se navodnjava svega oko pet odsto raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, dok je svjetski prosjek oko 17 odsto. Za dobar prinos jagoda potrebno je obezbijediti sistem za navodnjavanje “kap po kap”, te folije za zadržavanje toplote i vlažnosti zemjišta, ali ova ulaganje se, tvrde proizvođači, vrate već tokom prve berbe. Naravno, pod uslovom da kiša, poplava ili oluja ne unište rod.
Podsticaji do 100.000 maraka
Prema pravilniku Ministarstva poljoprivrede RS, za proizvodnju jagoda uzgajivači mogu tokom 2018. godine ostvariti podsticaje u ukupnom iznosu do 100.000 KM po gazdinstvu.
Propisano je da se za jagode, gajene na najmanje 10 ari površine, i sa prinosom od najmanje jedne tone, može dobiti premija od 25 feninga po kilogramu. Zahtjev za ostvarivanje prava na premiju za proizvedeno i prodato voće podnosi se najkasnije do 30. novembra, navodi se u pravilniku.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE3 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE9 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI9 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE8 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE6 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE6 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca