PRIVREDA
Vlast nema odgovor na divljanje cijena goriva
BANJALUKA – Dok u Bosni i Hercegovini cijene goriva lete u nebo, vlastima su vezane ruke kako bi spriječile njihovo divljanje i koliko-toliko umanjile udar na džep građana.Vlast nema odgovor na divljanje cijena goriva
Osim što je mogla smanjiti dažbine i pomoći građanima, a privredi pojeftiniti poslovanje, vlast je mogla intervenisati i državnim rezervama nafte i time makar amortizovati skok cijena. Problem je što, prema vlastitom priznanju, ni Republika Srpska ni Federacija BiH ne raspolažu rezervama, iako je to čak i zakonska obaveza.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS ističu za “Nezavisne” da u RS ni do danas nije otpočelo formiranje i čuvanje zaliha nafte i derivata nafte.
“Ovo je vrlo bitan segment ispunjavanja obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici zemalja jugoistočne Evrope, ali i vrlo zahtjevan sa finansijskog aspekta. Uskoro bi trebalo otpočeti sa stvaranjem pravnog okvira za funkcionisanje rezervi nafte prema modelu koji će biti efikasan za RS. Naftna industrija RS će biti bitan segment ovih aktivnosti”, naveli su iz tog ministarstva.
U Vladi FBiH takođe kažu za “Nezavisne” da ni taj entitet ne raspolaže naftnim rezervama, iako se radi o EU obavezi. U FBiH su 2014. godine uveli i taksu od feninga po litru goriva upravo s namjerom da se oforme državne rezerve. Na računu se po ovim namjenama nalazi 27,8 miliona maraka, ali naftnih rezervi – nema. U toj vladi su nam istakli da bi za ispunjavanje evropskih normi bilo potrebno skoro deset puta više novca.
Na naše pitanje entitetskim vladama na koji način misle zaštititi građane i privredu od poskupljenja, odgovorili su nam da se cijene formiraju slobodno na tržištu.
Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, rekao je “Nezavisnim” da Zakon o trgovini jasno propisuje da cijene određuje tržište, osim u posebnim i specifičnim uslovima.
“Ministarstvo trgovine i turizma, u skladu sa Zakonom o regulisanju cijena, može Vladi RS predložiti mjere neposredne kontrole cijena, ali samo u slučaju značajnih poremećaja na tržištu, kao što su: elementarne nepogode, nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotreba dominantnog pložaja i vanredne okolnosti prema procjeni Vlade”, objasnio je Gluhaković.
Što se tiče marže, nastavio je, ona se može ograničiti samo na proizvode koji su značajni za životni standard građana, poput soli, masti, ulja, margarina, mlijeka, jogurta, pšeničnog brašna, hljeba, šećera, hrane za dojenčad i lijekova.
“U drugim slučajevima zakonski nije dozvoljeno ograničavanje cijena ili marže bilo koje robe, pa tako i nafte i naftnih derivata”, rekao je Gluhaković.
Upitan da li postoji mogućnost da se akcize na gorivo suspenduju dok se ne stabilizuju cijene na međunarodnom tržištu, Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, objasnio je da bi za takvu mjeru bilo potrebno mijenjati Zakon o akcizama, a što nije u nadležnosti RS.
“To nije u nadležnosti Republike Srpske”, istakao je Tegeltija.
U Federalnom ministarstvu trgovine kažu da je Vlada tog entiteta donijela specifičnu odluku o slobodnom formiranju cijena kad su u pitanju pogonska goriva i maziva za vozila.
Oni, pak, kažu da su preduzeća i osobe koje se bave prodajom takvih proizvoda dužni utvrditi pravila o načinu formiranja cijena.
“Odlukom o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH, propisana je obaveza privrednih subjekata da Federalnom ministarstvu trgovine dostavljaju radi evidentiranja obavještenje o promjeni cijena i marži na malo za pogonska motorna goriva s unutrašnjim sagorijevanjem i ulja za loženje, koji se prodaju u maloprodajnom objektu, odnosno benzinskoj pumpi”, kažu oni.
Podsjećanja radi, so na već ranu dolivena je nedavnim podizanjem akciza na gorivo od 1. februara za 18 feninga, a zbog poremećaja na svjetskim tržištima nakon toga uslijedio je pravi skok cijena. Tako je od 1. februara do sada gorivo poskupjelo šest puta. Prvo poskupljenje bilo je 1. februara, kada je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH. Drugi talas poskupljenja bio je polovinom maja, i to samo u RS, kada su cijene skočile u prosjeku sedam feninga.
Treće i četvrto poskupljenje bilo je u drugoj i trećoj sedmici maja, kada su cijene skočile samo u FBiH, i to oba puta u prosjeku od pet do 10 feninga po litru, zavisno od distributera nafte i naftnih derivata. Sedmicu dana kasnije bilo je peto poskupljenje, koje je pogodilo samo građane RS, kada je cijena goriva skočila od dva do pet feninga po litru, da bi krajem maja cijena goriva skočila po šesti put u cijeloj BiH za nekoliko feninga. Ovim zadnjim poskupljenjem od 1. februara crno zlato u BiH skuplje je za 40 feninga po litru.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da najavljeni protesti zbog poskupljenja goriva nemaju osnova, jer je, kako ističe, gorivo u Srpskoj najjeftinije u odnosu na zemlje regiona.
“Cijena nafte je skočila na svjetskom tržištu i to je nešto na šta mi ne možemo da utičemo. Sve je stvar berze, ako poskupi na svjetskom tržištu, i ovdje će, ako pojeftini, i ovdje će pojeftiniti”, rekao je Dodik za Srpskainfo. Naglašava da bilo kakva anarhija u vezi s organizovanjem protesta u RS zbog poskupljenja goriva neće biti dozvoljena, ističući da svaki protest mora biti organizovan u skladu sa zakonom.
“Tražiću od policije da sklanja automobile koji se budu zaustavljali na ulicama. Ne možete da zaustavite automobil negdje na cesti i tako ugrozite druge ili zaustavite saobraćaj, a nekome, recimo, treba hitna pomoć u tom trenutku. Ako hoćete da protestujete zbog goriva, onda stanite na benzinsku pumpu i tu izrazite svoje nezadovoljstvo. Prijavite se i protestujte, nikakav problem nije”, rekao je Dodik, dodajući da se ne može oteti utisku da i iza organizovanja protesta stoji politika i pokušaji destabilizacije.
Kada RS može predložiti mjere neposredne kontrole cijena?
- Elementarna nepogoda
- Nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva
- Neočekivani rast cijena proizvoda
- Monopolsko formiranje cijena
- Zloupotreba dominantnog pložaja
- Vanredne okolnosti prema procjeni Vlade
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca