PRIVREDA
Pšenica još na njivama, kiša uništava zrno
BANJALUKA – Kišno vrijeme odgodilo je žetvu pšenice, a time i produžilo agoniju proizvođača kojima su velike količine padavina već pričinile štetu na kvalitetu zrna.
Veći dio usjeva, prema riječima proizvođača, još je na njivi i čeka žetvu, ali vrijeme im ne ide na ruku i odgađa taj proces, a vlaga dodatno šteti kvalitetu.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Semberija“, rekao je da još dosta pšenice čeka žetvu, ali da od nje neće biti ništa, jer je korov savladao, te da odavno nije bila lošija godina, a otkup pšenice nikad lošije organizovan.
„Niko nije izašao sa konkretnim otkupnim cijenama, svi gledaju svoju računicu. Samo gledaju kako će nas ‘zavrnuti’. Nema još otkupa, samo poneko vozilo prođe. Kako su krenuli, ponudiće nam po 20 KM za 100 kg pšenice. Čim dozvolimo da mlinari određuju cijenu seljacima, teško nama“, kaže Maletić za „Nezavisne“.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da kiša konstantno odgađa žetvu.
„Ovo je katastrofa. Prinosi su oko pet tona po hektaru, ali je kvalitet katastrofa. Kiša će nas još usporiti, a svakako će uticati na već narušen kvalitet zrna“, kaže Bićo.
Ističe da sa konkretnom otkupnom cijenom još niko ne izlazi.
„Godina je loša, a i cijene goriva su enormno porasle i to baš u vrijeme žetve. Sve to trebalo bi da poskupi proizvod, ali naša država funkcioniše tako da se sve pokrije uvozom, jer mi svakako ne možemo pokriti tržiše. Inače, domaća proizvodnja bi trebalo da je dosta skuplja nego lani, ali ništa još ne znamo“, kaže Bićo.
Zoran Popović, proizvođač iz Brezovljana, kod Srpca, kaže da je na ovom dijelu 70 odsto zasada pšenice još na njivi i kiša im ne da završe žetvu.
„Nadamo se samo povećanju otkupne cijene pšenice, jer ako uzmemo u obzir koliko je kilogram pšenice, koliko je hljeb, ništa nema logike“, kaže Popović.
I Boško Radić, proizvođač iz Semberije, kaže da je većina usjeva nepožnjevena zbog kiše te da je kvalitet narušen, a nudi im se okup pšenice ispod svih tržišnih cijena. „Trebalo bi onda da bude niža cijena i hljeba i brašna nego u Srbiji, jer je naša pšenica mnogo jeftinija nego tamo“, kaže Radić.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, rekao je da će cjelokupna situacija vjerovatno djelimično uticati i na poskupljenje krajnjih proizvoda, ali još se ne može donijeti konačna odluka šta je za mlinare prihvatljiva otkupna cijena pšenice i neće se znati dok se žetva ne završi.
„S obzirom na to da je loša godina i kiša je napravila loš kvalitet, moguće su sve opcije, i da kvalitetna pšenica poskupi, a da ova narušenog kvaliteta pojeftini, ali još je rano dok ne bude okončana žetva i dok izvještaji na berzi ne budu objavljeni, ne možemo ništa pouzdano pričati“, kaže Kos za „Nezavisne“.
Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS, rekao je da se negativni efekti zbog padavina javljaju u vidu klijanja zrna.
„Kod nas je još usjev pod kontrolom, a ostale su nam dvije trećine površina. Najvažnije je da kod nas usjev nije polegao nakon tolikih padavina i situacija je zadovoljavajuća. Jeste nešto niži hektolitar, odnosno zapreminska masa za 10-15 odsto, što je bitno u smislu da nema prinosa, ali je to još u dozvoljenim granicama. Donja granica za ovu osobinu je do nekih 72 kg i ispod toga pšenica ide u stočnu hranu i ne može se koristiti za ljudsku ishranu ni za sjeme“, kaže Mandić.
Dodaje da je problem tamo gdje je usjev polegao i gdje je došlo do klijanja.
„Tamo gdje je, recimo, 20 odsto zrno proklijalo i omekšalo zbog velike količine vode, takvo zrno nije za skladištenje, za duže čuvanje, odnosno ono mora ići što prije u preradu. Ne može se iskoristiti za brašno „, kaže Mandić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kažu da su upoznati sa situacijom na terenu te da su prinosi pšenice ove godine dobri, ali da je kvalitet nešto lošiji i da Vlada RS nema ingerencija nad formiranjem otkupnih cijena.
„U RS pšenicom je zasijano 47.000 hektara. Prinosi su u prosjeku veći od višegodišnjeg prosjeka. Kvalitet nije zadovoljavajući, hektolitarska težina je niska, a vlaga visoka, što negativno utiče na kvalitet“, kažu iz Ministarstva.
Vlada uz ratare
Vlada RS u posljednjih pet godina isplatila je više od 500 miliona KM poljoprivrednicima i uvijek je uz njih kada su poplave, suše i ostale vremenske nepogode ili bolesti životinja, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, reagujući na izjavu predsjednika SDS-a Vukote Govedarice da poljoprivredna politika Vlade RS nikada nije bila neorganizovanija.
Ističu da Govedarica obmanjuje narod poredeći podatke o cijenama nafte i pšenice od prije 15 godina, pokazujući da ne razumije osnove tržišne ekonomije, jer su i nafta i pšenica roba čije se cijene određuju na svjetskom tržištu.
Govedarica je rekao da bi Vlada RS trebalo bolje da pogleda na ratare, jer cijene pšenice nikada nisu bile niže, a standardi otkupa nikada nisu bili lošiji.
„Cijena otkupa pšenice kretala se između 23 i 27 feninga po kilogramu, što nije dovoljno da ratari pokriju troškove koje su imali u procesu proizvodnje, s obzirom na rast cijene nafte, prouzrokovan usvajanjem akciza“, istakao je Govedarica.
Dodao je da je, pored pet feninga koje Vlada izdvaja za otkup pšenice, potrebno još pet feninga kako bi amortizovali ratarsku proizvodnju.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca