Connect with us

PRIVREDA

Snažan rast uvoza u ovoj godini: Da li u BiH rastu investicije?

Objavljeno

 


SARAJEVO – U prvih pet mjeseci ove godine rast uvoza u Bosni i Hercegovini procentualno je gotovo identičan rastu izvoza.
U razdoblju januar-maj 2018. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti 4,7 milijardi KM, što je za 10,9 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine, dok je uvoz iznosio 7,6 mlrd KM, te je povećan za 9,6 posto.

Ovo je različito od trendova prethodnih godina kada je izvoz prednjačio u odnosu na uvoz. Da li ovakav razvoj znači da je došlo do rasta investicija u BiH?
Porast domaće tražnje evidentan je kroz podatak da je u prvom kvartalu 2018. godine u BiH ušlo 382.849 tona robe, što je čak za 46,2 posto više u poređenju s prvim kvartalom 2017.

Iako Agencija za statistiku BiH još nije objavila BDP za prvi kvartal ove godine, neki podaci sugerišu da je ekonomski rast iz prethodnih kvartala nastavljen i na početku ove godine.

Direkcija za ekonomsko planiranje navodi u svojoj analizi za prvi kvartal 2018. da povećanje uvoza kapitalnih dobara od više od 15%, porast kredita nefinansijskim preduzećima od 7,6%, te povećanje proizvodnje i uvoza
građevinskog materijala ukazuju na moguće povećanje investicija.

Iako zbog političkih blokada još uvijek nisu otvoreni radovi na novim dionicama Koridora Vc ( trenutno se radi na mostu Svilaj i kod Zenice), u građevinarstvu se dešavaju pozitivni pomaci.

Podaci Agencije za statistiku BiH, pokazuju da je nakon dužeg perioda negativnih trendova, građevinarstvo u BiH krenulo u 2018. godini sa rastom.

Reklama

U prvom kvartalu ove godine zabilježena je stopa rasta od 1,7 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, nakon što su svi kvartali u 2017. godini bili negativni. Iako bilježe skroman rast od 0,3 posto građevinski radovi u niskogradnji u prvom kvartalu ove godine ušli su u pozitivan teritorij nakon dugogogodišnjeg perioda negativnog rasta.

Između ostalog, ohrabrujuće je da nakon dugogodišnjih odgađanja počela gradnja ceste Stolac-Neum.

Svjetska banka i MMF predviđaju BiH u ovoj godini rast od 3,2 posto, što je bolje od procijenjenih 3 posto u 2017. godini. Ove svjetske institucije prognozirale su da će se efekti povećanja akciza i otvorenih infrastrukturnih radova na bazi toga osjetnije vidjeti tek u 2019. godini.

Austrijska Erste grupa u nedavnoj prognozi navela je da očekuje povećanje stope rasta BDP-a u BiH na 3,2 posto u ovoj godini uz potporu stabilne privatne potrošnje i potencijalnog ubrzanja investicijske aktivnosti.

-Gledajući unaprijed, privatna potrošnja zadržat će svoju robusnu snagu, uz potporu povećanja plaća, poboljšanje uvjeta tržišta rada, stabilnih priljeva novčanih sredstava, stabilne stope inflacije i jačeg prihoda od turizma, navela je Erste banka.

Banka dodaje da bi na strani finansiranja, strane direktne investicije trebale ojačati u srednjoročnom razdoblju, krećući se iznad 2% BDP-a, zbog čvrste ekonomske uspješnosti, niskih troškova rada i nastavka poboljšanja poslovne klime.
U toku su i veoma skupi energetski projekti, kao što su TE Ugljevik 3, HE Ulog i HE Mrsovo, ali Erste navodi da je oprezan u pogledu brzine provedbe tih projekata.

Reklama

 

Izvor: Indikator.ba

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu