BANJALUKA – Da u porodičnim riznicama još ima zlata i draguljarskih predmeta, potvrđuje podatak da je u prvom polugodištu izvezeno plemenitih metala u vrijednosti nešto većoj od šest miliona KM, što je za skoro 700.000 maraka više nego u istom periodu lani.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da trend rasta izvoza prati i porast uvoza.

Za šest mjeseci ove godine uvezeni su zlato i draguljarski predmeti od plemenitih metala u vrijednosti od 4,74 miliona maraka, što je za 700.000 KM više u odnosu na isti period 2017. godine.

– Najviše je izvezeno otpada i polomljenih predmeta od plemenitih metala i to u Italiju i Njemačku, dok se najviše uvoze draguljarski predmeti i njihovi dijelovi od plemenitih metala i to iz Turske, Italije i Slovenije – naveli su u UIO BiH.

Ekonomista Goran Radivojac kaže da tradicija obrade zlata u Srpskoj i BiH više nije aktuelna, te da stoga ne čudi što je izvoz veći od uvoza.

– Izvoz je veliki jer dobar dio stanovništva živi na ivici egzistencije i zlato koje imaju nastoje da unovče kako bi preživjeli – kaže Radivojac i dodaje da otkupljivači zlata u BiH zarađuju pozamašne sume novca još od izbijanja globalne ekonomske krize 2008. godine.

Reklama

Dodaje da na domaće tržište uglavnom dolazi nakit primamljiv onima sa nešto dubljim džepom.

– Od izbijanja velike finansijske krize suočeni smo sa neobičnim pojavama u finansijskom sektoru, odnosno kamatne stope na štednju su ispod jedan odsto, pa oni koji imaju novca radije ulažu u skupocjeni nakit – rekao je Radivojac i dodao da većina domaćih zlatara samo trguje zlatom, a ne bavi se njegovom obradom i izradom nakita.

Da prodaja “kućnog” zlata cvjeta, potvrđuju i u zlatarama, gdje za gram starog zlata plaćaju oko 35 maraka.

Ljudi donose pokidane ogrlice, prstenje i sve ono što više ne nose. Nema dana da ne otkupimo određenu količinu zlata. To se uglavnom izvozi dalje. Rijetki su kod nas oni koji tope otkupljeno zlato i izrađuju nakit – kazali su u jednoj banjalučkoj zlatari.

Otpaci i lomljavina od plemenitih metala

2017. godina – 3,82 miliona KM

Reklama

2018. godina – 4,85 miliona KM

Najveći uvoz

Draguljarski predmeti i njihovi dijelovi od plemenitih metala

2018. godina – 3,66 miliona KM

2017. godina – 3,02 miliona KM

Reklama

Izvor: Glas Srpske