Connect with us

PRIVREDA

Ratari dižu ruke od jesenje sjetve

Objavljeno

 


Sjetva

BANJALUKA, SARAJEVO – Do početka jesenje sjetve ostalo je tek nekoliko sedmica, ali više zemljoradnika u BiH o tome i ne razmišlja. Odustali su od sijanja ozimih kultura jer nemaju, kako kažu, čime da kupe gorivo i sjeme, a ni zarada im na kraju nije dobra.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Bijeljine, rekao je da će ovogodišnja jesenja sjetva biti umanjena za 25 do 30 odsto.

„Veliki broj zemljoradnika će sigurno odustati od jesenje sjetve pšenice, a upravo zbog toga što je ove godine bila niska otkupna cijena, ali i zbog visoke cijene goriva i ostalog materijala“, kazao je Maletić za „Nezavisne“ i tvrdi da poljoprivrednik ne može ostvariti ni 50 odsto onoga što je uložio, tako da nemaju računice.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da je opravdano strahovanje poljoprivrednih proizvođača za jesenju sjetvu.

„U ovom momentu ne možemo naći rentabilnu ratarsku kulturu koja bi zadovoljila minimalna ulaganja koja bi poljoprivredniku ostvarila neku dobit, da ne ispadne da stalno radi džaba“, ističe Marinković.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu i vremenske neprilike koje nas pogađaju svake godine, pa, kako kaže Marinković, ne čudi opravdani stah poljoprivrednika, ali i odustajanje od dalje proizvodnje.

Reklama

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, potvrdio je da veliki broj poljoprivrednika planira da odustane od jesenje sjetve.

„Poljoprivrednici nemaju zaštitu proizvodnje, tako da kada vremenske nepogodne napadnu, proizvođač je prepušten sam sebi, odnosno proizvođač ne može ulagati novac u nešto za šta ne zna da li će od toga imati koristi“, kazao je Bićo.

On je naveo da mnogi poljoprivrednici nemaju sredstava za jesenju sjetvu, budući da je očekivani ovogodišnji rod prodat po niskoj cijeni.

Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, ističe da će ove godine niska otkupna cijena pšenice uticati na jesenju sjetvu.

„Niske cijene ove godine uticaće na zemljoradnike da se teže odlučuju na jesenju sjetvu, jer poljoprivrednicima se ne isplati da ulažu sredstva, a da na kraju nemaju dobit“, kazao je Usorac.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da već petu godinu zaredom obezbjeđuju jedan od najvažnijih repromaterijala za proljetnu i jesenju sjetvu, a to je regresirano dizel gorivo, za šta godišnje izdvajaju oko sedam miliona KM, ili 35 miliona KM u posljednjih pet godina.

Reklama

„Samo poljoprivrednici u RS dobijaju regresirani dizel, što nije slučaj u FBiH. To je jedna od mjera koju koristi najveći broj poljoprivrednika u RS i koju svake godine donosimo, a dizel je na raspolaganju uvijek pred početak sjetve, onda kada je i najpotrebniji“, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodaju da je u jesen prošle godine zasijano ukupno 73.405 hektara, od čega je pšenica zasijana na 47.225 hektara, ili oko 64 odsto od ukupnih žitnih površina. Ostala strna žita – raž, ječam, tritikale i ozima zob, zasijana su na 26.180 hektara.

„Ukupne sjetvene površine u proizvodnoj 2017/2018. su povećane za 10 odsto, a sjetvene površine pod pšenicom za sedam odsto, ili 3.237 hektara u odnosu na zasijane površine u proizvodnoj 2016/2017. godini“, naveli su iz Ministarstva.

Isplaćeno oko 2,6 miliona KM podsticaja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS isplatilo je prekjuče 2.635.741 KM za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj godini posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Srpske.

„S ovom uplatom za podsticaje iz ove godine do sada je isplaćeno 30.552.502 KM“, saopšteno je iz Ministarstva.

Reklama

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu