PRIVREDA
Srbija: Za godinu dana nijedna reforma
BEOGRAD – Od 2015. do 2017. godine Srbija je Duing biznis listi Svjetske banke napredovala 48 mjesta da bi u najnovijem izvještaju pala za pet mjesta.
Plasman na 48. mjesto među 130 zemalja je i dalje dobar rezultat, posebno zato što ni u jednoj kategoriji Srbija nije zabilježila pogoršanje, već su samo druge zemlje ostvarile mnogo veći napredak.
Međutim, ipak se postavlja pitanje zašto Vlada Srbije nije u toku prošle izvještajne godine (do juna) sprovela nijednu reformu, osim završetak reforme građevinskih dozvola, posebno zato što čak imamo i radnu grupu pri Vladi za Duing biznis listu kojom predsjedava potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović, a najavljivali su da će ući u top 30.
U Vladi Srbije se brane da jesu radili, ali da je moglo brže. Tako potpredsjednica Vlade Zorana Mihajlović tvrdi da je zakon o katastru usvojen u skupštini u maju, mada je bio spreman još u novembru.
Zakon kojim se pečat izbacuje iz upotrebe je usvojen u oktobru pa će se i efekat toga videti tek u narednom izvještaju. Ipak nema odgovora na pitanje zašto nisu usvojeni pravilnici kojim se olakšava priključak na struju po čemu smo pali na 104. mjesto u svijetu, što zbog toga što treba u prosjeku 125 dana da se on dobije, što zbog cijene 212 odsto godišnjeg prihoda po stanovniku što je skoro 11.000 dolara.
Mihajlović najavljuje da će do kraja godine Ministarstvo energetike i EPS to morati da riješe, ali i u prošlogodišnjem izvještaju u toj oblasti Srbija je bila najlošije plasirana pa se ništa nije dogodilo godinu dana.
Takođe, po plaćanju poreza nalazimo se na 79. mjestu i tu takođe nije bilo nikakvog napretka mada se reforma Poreske uprave sprovodi od 2014. godine.
Srbija je daleko iznad prosjeka regiona i po vremenu potrebnom za plaćanje poreza (225,5 sati godišnje) i po broju različitih poreza (33) i po indeksu procedura nakon podnošenja poreske prijave kao što su za povraćaj PDV-a ili ispravki kod poreza na dobit gde smo daleko gori od proseka regiona.
U ovoj oblasti recimo već šest godina se priča i radi na smanjenju parafiskalnih nameta i uvođenju reda u naknade prije svega lokalnih samouprava. Sada Ministarstvo finansija Srbije obećava da će taj zakon konačno biti usvojen do kraja godine prilikom usvajanja zakona o budžetu.
Još jedna oblast gdje je Srbija loše plasirana je zaštita manjinskih investitora (83. mjesto), ali nema nikakvih najava da bi ovde moglo doći do nekog poboljšanja.
Prilikom isticanja značaja Duing biznis liste najčešće se može čuti da će ako Srbija bude tamo dobra doći strani investitori.
Stručnjaci smatraju da to baš i nije tačno. Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da investitori možda pogledaju tu listu kao prethodnu informaciju ali da svakako ulaganje stotina miliona evra ne baziraju na njoj.
„Ljudi misle da investitori u svetu gledaju tu listu, ali niko neće uložiti milione na slepo. Drugo, naša ekonomija je nestabilna, dve godine je poboljšanje, pa dve godine pogoršanje. Strani investitori prvo ispituju tržište, pa se onda dogovore sa Vladom, a koliko znam naša Vlada ispunjava sve te obaveze. Za investitore nisam siguran. Recimo šta Fijata briga koliki su porezi u Srbiji ili kolike su takse kada ih ne plaća. Nigde u listi se ne meri kada Vlada stane uz kompaniju a protiv štrajka sindikata“, ocjenjuje Savić dodajući da je upitna i objektivnost svih tih rang lista međunarodnih institucija. On takođe ističe da ga ovaj pad ne brine, kao što nije bilo razloga za euforiju kada smo beležili skokove na toj listi.
Da ovo nije značajna promjena slaže se i Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu dodajući da na ovoj listi stojimo dobro, dok recimo po indeksu konkurentnosti ne ili po indeksu upravljanja državom Svjetske banke gde smo među najgorima u Evropi.
„Pitanje je kolika je relevantnost liste na kojoj je Gruzija ispred Nemačke ili Azerbejdžan ispred Austrije. Mana ovih pokazatelja koji mere konkretne slučajeve što se vlade fokusiraju na njih, ali to uopšte ne znači da je opšte stanje u toj oblasti dobro. Recimo mi smo dobri u izdavanju građevinskih dozvola, ali nelegalna gradnja buja. Tu nešto nije u redu. Izdavanje lokacijskih dozvola prati korupcija, nema dovoljno lokacija za gradnju, nema urbanističkih planova… To je kao kada đacima stalno dajete iste zadatke, pa oni nauče samo njih, a ne znaju ništa o celoj toj oblasti. S druge strane, korisno je što države uglavnom reše to što se vidi na Duing biznis listi tako da verujem da će to biti slučaj i sa priključkom za struju i drugim indikatorima“, objašnjava Arsić.
Izvor: Danas
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca