Agencija za bezbjednost hrane BiH završila je godišnji monitoring hrane na ostatke pesticida. Spornim su se pokazala samo četiri od gotovo 200 uzoraka. Glavobolju je ove godine donio podatak da je na kontrolisanim uzorcima pronađeno 40 pesticida, koji nemaju dozvolu za korišćenje u Evropskoj uniji.

Kontrolisano je 195 uzoraka – od toga 56 odsto domaćih i 44 odsto uzoraka hrane iz uvoza. Na 20-ak vrsta hrane traženi su ostaci pesticida. Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, kaže da su rezultati u višegodišnjem prosjeku.

– Četiri uzorka su bila preko MRL, a od ta četiri, tri su bila u granicama mjerne nesigurnosti, tako da su zadovoljavali. Јedan uzorak, kruška domaćeg porijekla, nije zadovoljavala i ona je povučena sa tržišta – objašnjava Brenjo.

To znači da ovogodišnji rezultati nisu odstupali od prosjeka ranijih testiranja. Problem je, međutim, što je uočeno mnogo aktivnih materija koje se ne bi smjele koristiti.

– Našli smo 40 aktivnih materija koje su zabranjene, nisu dozvoljene na listi i sada sa nadležnim organima procjenjujemo zbog čega je to došlo – dodao je Brenjo.

Bosna i Hercegovina od 2004. godine prati listu dozvoljenih pesticida koju formira Evropska unija. Sredstva koja nisu na listi ne bi se smjela koristiti.

Reklama

– Ta lista se planira tri godine unaprijed. Trenutno je aktuelna za 1919, 1920. i 1921. godinu. Ona je usvojena u decembru u EU i za 1921. se podrazumijeva proširenje liste pesticida – rekao je Milenko Savić, direktor Instituta za vode, Bijeljina.

Siniša Mitrić, profesor je na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu i predsjednik republičke Komisije za zaštitu bilja. Nevolja je, kaže, što evropski propisi ovu oblast tretiraju strože nego ostatak svijeta.

– I u EU je prisutan dio proizvoda u kojima su prisutni ostaci pesticida koji se u EU ne mogu koristiti, ali tu zabranu nemaju azijske zemlje, Brazil, Argentina, SAD. Najveći poljoprivredni proizvođači u svijetu rade po drugim zakonima i ne pridržavaju se liste EU – objašnjava Mitrić.

Kod domaćih proizvođača problem je usitnjenost nasada, pa manji nemaju saradnju sa stručnim službama, a pesticidi su im dostupni. Da zaštitna sredstva ne bi bila dostupna svakome kome to padne na pamet, Uprava za zaštitu zdravlja bilja postaviće ograničenja.

– Obuka odgovornih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima u Federaciji BiH je počela sa sprovođenjem prošle godine. Ista obuka treba da počne i u Republici Srpskoj u toku ove godine. Obuka korisnika fitofarmaceutskih sredstava još nije počela, a plan je da obuka počne u toku 2019. godine – ističu u ovoj upravi.

Plan je da pesticide ne može da kupi niko ko nije prošao adekvatnu obuku i o tome nema uvjerenje. Tako će se, smatraju stručnjaci, upotreba zaštitnih sredstava svesti na razumnu mjeru, pa će rizik biti manji i za proizvođače i za potrošače.

Reklama

Izvor: RTRS