PRIVREDA
Gudeljević: Nedostatak poslovne zone je hendikep gospodarstva Brčko distrikta
Vlada Brčko distrikta BiH primila je k znanju Informaciju o stanju gospodarstva na području Brčko distrikta BiH s osvrtom na učinke poticaja koji se isplaćuju gospodarskim subjektima te uputila Informaciju u skupštinsku proceduru.
Predstojnik Odjela za gospodarski razvoj, šport i kulturu Pero Gudeljević podsjetio je na jučerašnju konferenciju Svjetske banke u Sarajevu gdje su izloženi temeljni makroekonomski pokazatelji država zapadnog Balkana.
„Ono što sam jutros na sjednici istaknuo je da se Brčko, prema Informaciji s jučerašnje konferencije, ni po čemu značajno ne razlikuje od okruženja. Oblast u kojoj imamo iskorak je da od 2008. godine, kada je bila ekonomska kriza, nijedna od država nije vratila razinu broja zaposlenika. Brčko ima 1.300 radnika više nego 2008. godine i tu smo bolji od ostalih. To je rezultat različitih mjera koje je Vlada u međuvremenu poduzimala“, kazao je Gudeljević.
Slaba točka gospodarstva u Brčkom, po njegovim riječima, je najniži prosjek netoplaće u odnosu na entitete, gdje se analizom došlo do podataka da realni sektor još ima vrlo niske plaće.
Poručio je kako Vlada u tom segmentu poduzima određene mjere i već pokreće pripremu zakona kojim će se smanjiti neoporezivi dio tako da bi se, kako je istaknuo, plaća nešto povećala, ali i istaknuo da također i realni sektor, ako želi zadržati radnike, mora povećati prosječnu plaću.
Kada su u pitanju ciljevi koji su postavljeni u Informaciji koja se našla pred članovima Vlade, konstatirano je da Brčko nema uspostavljene mehanizme kojima bi moglo upravljati procesima na način dovođenja poduzeća koja će organizirati posao na području Distrikta i zaposliti domaće stanovništvo.
„Treba imati na umu da u moderno vrijeme nema više zanimanja ili takvih poduzeća koja masovno zapošljavaju ljude, ali da se još mogu naći određena zanimanja koja to mogu pružiti. Hendikep Brčko distrikta BiH je u tome što nemamo poslovnu zonu kako bismo mogli ponuditi bolje uvjete od ostatka BiH i jedan od prioriteta koji je postavljen kao zadatak u ovoj Informaciji je donošenje zakona o poslovnim zonama i uspostava poslovnih zona kako bi se ta priča pokrenula s mrtve točke“, ocijenio je Gudeljević i istaknuo da je zakon već pripremljen i da će se uskoro naći na sjednici Vlade.
Dodao je da je u posljednjih desetak godina više od 76 milijuna konvertibilnih maraka izravno uplaćeno na račune poduzeća u Brčkom putem poticaja, ali da to za rezultat nema povećanje broja radnih mjesta.
Mišljenja je kako mjere Vlade, poput programa samozapošljavanja, posebnog programa zapošljavanja posredstvom Zavoda za zapošljavanje i nova mjera u Zakonu o poticajima koja je krenula prošle godine, doprinose povećanju broja zaposlenika.
„Nema prirodnog prirasta broja zaposlenika jer se poduzeća, bez obzira na to što ostvaruju puno veće prihode, ne odlučuju ili nemaju potrebu zapošljavati nove ljude“, istaknuo je Gudeljević.
Po njegovim riječima, za poboljšanje stanja u gospodarstvu u sam vrh prioriteta stavljena izrada zakona o poslovnim zonama, zatim korištenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu kako bi se privatni kapital i ideje mogle jednostavno iskoristiti za zadovoljenje različitih društvenih potreba u Brčkom, poput recimo izgradnje autobusnog kolodvora.
„U okviru prioriteta je i izmjena Zakona o javnoj imovini gdje prostor kao najvažniji resurs Distrikta treba osloboditi i naći zakonska rješenja da bi ti prostori mogli biti stavljeni u funkciju. Jedan od prioriteta je i donošenje sveobuhvatne strategije razvoja Brčko distrikta BiH, ali ne na način kao do sada, nego da ona bude praćena kroz proračunsko planiranje“, zaključio je Gudeljević.
Vlada je na sjednicu usvojila i Prijedlog odluke o utvrđivanju nadležnosti povjerenstava, općim i posebnim kriterijima za utvrđivanje korisnika stambenog zbrinjavanja u okviru projekta „Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja – CEB II“.
Usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za angažiranje jednog izvršitelja za obavljanje posebnih poslova u Odjelu za europske integracije i međunarodnu suradnju, Prijedlog zaključka u vezi s Nacrtom sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Poljske o suradnji u oblasti kulture, obrazovanja, znanosti i mladih kao i Zaključak u vezi s Nacrtom memoranduma o razumijevanju između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine, priopćila je Vlada Brčko distrikta BiH.
Izvor: Fena
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca