PRIVREDA
U ponudi i akcije u strateškim preduzećima
BANJALUKA – Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske prodala je lani akcije državnog kapitala u dva društva za oko dva miliona maraka, a do kraja ove godine na doboš bi trebalo da idu i akcije u strateškim preduzećima, banjalučkom “Kosmosu” i bijeljinskom “Orlu”.
U IRB-u navode da su u prošloj godini prodali 2.983.079 akcija ili 23,97 odsto osnovnog kapitala društva “Čajavec-mega” Banjaluka, a ostvarena je prodajna cijena u iznosu od 1,52 miliona maraka.
Osim toga, IRB je prodao i 922.127 akcija ili 26,37 odsto banjalučke “Mikroelektronike” po cijeni od oko 461.000 maraka.
Godinu ranije, IRB je putem tendera prodao 12.850.472 akcije ili 92,63 odsto osnovnog kapitala društva “Nova Borja” Teslić.
– Ugovoreni uslovi prodaje su cijena od 350.000 maraka, investiranje u iduće dvije godine u iznosu od 4,7 miliona KM, zatim zapošljavanje 150 radnika u prvoj, 200 u drugoj i 250 u trećoj godini – naveli su u IRB-u.
Istakli su da će i u toku ove godine, nakon konsultacija sa resornim ministarstvima, ponuditi na prodaju državni kapital onih preduzeća kod kojih su ispunjene pretpostavke za privatizaciju.
– Osim preduzeća koje je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju, planom su obuhvaćene akcije državnog kapitala u strateškim preduzećima kao što su “Kosmos” Banjaluka i “Orao” Bijeljina, kao i u preduzećima u kojima država ima manjinsko učešće “Krajinapetrol” Banjaluka, “Mlinpek” Prnjavor i “Razvitak” Bijeljina – istakli su u IRB-u.
Vršilac dužnosti direktora Akcionarskog društva za proizvodnju i remont “Orao” iz Bijeljine Biljana Marković rekla je za “Glas Srpske” da je tek nedavno stupila na tu funkciju, te da nije upoznata sa planovima u vezi sa prodajom akcija državnog kapitala u tom preduzeću.
– Ono na čemu mi trenutno radimo jesu pregovori sa Ministarstvom odbrane Republike Srbije na osnovu sporazuma iz prošle godine. Najveći obim posla obavljamo za to ministarstvo i trenutno pripremamo određene aplikacije za projekte prema njima. Namjera “Orla” je da širi svoje kapacitete u budućnosti u domenu civilnog vazduhoplovstva, prvenstveno u oblasti mašinske industrije – istakla je Markovićeva.
Dodala je da ovo preduzeće trenutno nije baš u zavidnoj poziciji, te da su im neophodni i novi kupci i projekti kako bi uspješno poslovali i obezbjeđivali redovne plate za 407 zaposlenih.
Direktor Vazduhoplovnog zavoda “Kosmos” iz Banjaluke Dušan Vještica rekao je da ne zna detalje o prodaji državnog udjela u tom preduzeću.
– O prodaji akcija i potencijalnim partnerima odlučivaće Vlada RS kao vlasnik kapitala – rekao je Vještica.
IRB je i u prošlogodišnjem planu privatizacije državnog kapitala predviđao prodaju akcija u “Kosmosu” i “Orlu”.
Fond za restituciju
Investiciono-razvojna banka RS ponudila je na prodaju i pakete akcija iz portfelja Fonda za restituciju, kojim upravlja IRB, u 13 preduzeća, a prodaja je počela 20. maja i trajaće do realizacije prodajnog naloga, a najkasnije do sutra. Najvredniji paket koji je ponuđen je u preduzeću “Vitaminka” Banjaluka i to po početnoj cijeni od 243.150 KM.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca