Razvijene ekonomije Zapadne Evrope, a ponajviše Njemačke, doslovno usisavaju radnu snagu, koju mogu pronaći od Rumunije do Španije, pa ni Balkan nije izuzetak.
Stručnjaci tvrde da je novi paket migracionih zakona, koji je nedavno njemački parlament prihvatio, osmišljen da prije svega obezbijedi stabilnost njemačke ekonomije i da dođe do radne snage.

Briga o starijima

Alida Vračić, suosnivač i izvršna direktorka centra „Populari“ i saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose, rekla je za Avaz da prepreke za odlazak građana ni ranije nisu postojale, samo su novim zakonom znatno olakšane.

– Pripreme su duže trajale, zbog konzularnih procedura i viza. Trend odlazaka neće se bitno promijeniti, a novi zakon treba staviti u kontekst potreba njemačke ekonomije, naročito ako govorimo o specifičnim sektorima, kao što su zdravstvo, briga o starijima, ali i oblasti IT tehnologija. Novi zakon to sve relaksira i ne odnosi se samo na specijalizovane stručnjake nego i na sve koji mogu pronaći posao u svojoj oblasti – rekla je Vračić.

Svake godine BIH izgubi u prosjeku 350 ljekara, čije školovanje državu košta oko 150.000 evra. Stručnjaci navode da BiH gubi 50 miliona evra samo u ovoj oblasti, dok se gubici u oblasti IT tehnologija mogu mjeriti u milijardama.

Zdravstveni sistem

Reklama

– Između juna 2013. i marta 2016. godine, 4.213 građana BiH našlo je posao u zdravstvenom sistemu Njemačke. Podaci njemačke Agencije za zapošljavanje pokazuju da su u martu 2016. godine, 1.102 doktora iz BiH bila zaposlena u Njemačkoj, skoro 20 odsto više nego tri godine prije. U prevodu, svaki šesti doktor je otišao ili je na putu za Njemačku. To su stvarni problemi, ali je iluzija da se odlazak može samo tako zaustaviti – ističe Vračić.

S druge strane, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca, ističe da BiH ima problem s radnom snagom, a donošenjem novih zakona u Njemačkoj stanje će se još više pogoršati.

– Mi smo već u problemu i bez ovoga. Migracija je intenzivna. To se dešava i drugim zemljama, ali je BiH dodatno osjetljiva, jer politička situacija nije definisana. Ljudi ovdje ne vide svoju budućnost i sigurnost. Kako bismo zaustavili ovaj trend, moramo povećati plate, na čemu intenzivno radimo. Kod nas je to jednosmjeran proces, ljudi samo odlaze – rekao je Smailbegović.

Drugačiji trend

Odlaze i mladi, ali i oni stariji. Interesantno je, takođe, da odlaze podjednako i žene i muškarci, što nije bio slučaj sa prethodnim emigracijama, recimo onim iz šezdesetih godina prošlog vijeka, kada su trbuhom za kruhom odlazili uglavnom nižeobrazovani muškarci, takozvani gastarbajteri.

– Sada je trend potpuno drugačiji. Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi oko 3,8 miliona stanovnika. Polovina stanovništva izjasnila se da je spremna da ide na rad u inostranstvo, što je najviši procent u jugoistočnoj Evropi – ističe Vračić.

Reklama

Izvor: Srpskainfo.com