OSTALO
Crne prognoze za evropska zimovališta i skijališta
Svake godine od 60 do 80 miliona ljubitelja skijanja hodočasti u ovo doba godine u alpska zimovališta. S 300 skijaških centara, Francuska je vodeća alpska država, čineći trećinu skijaških terena u cijeloj Evropi. U mnogim dijelovima švajcarskih Alpa zimski turizam je najvažniji izvor prihoda, a u Austriji čini 4,5 odsto BDP-a, polovinu ukupne zarade od turizma. U Skandinaviji ledeni turizam samo u finskoj Laponiji ostvaruje milijardu eura godišnjeg prihoda. Ali šta će turizam na skijama bez snijega u vrijeme sve žešćeg globalnog zagrijavanja.
Sve spremno za gradnju ski-centra “Kolašin 1600”
Sezona nadolazećih praznika ključno je doba za skijališta u Alpama. Procjenjuje se da se oko trećine zarade u sezoni ostvari tokom dvonedjeljnog odmora u tom periodu. Skijaši su spremni, rana sezona je iza nas, gdje je snijeg?
Napušteni kosturi nedovršenih zdanja izviru iz magle, ruševine hotela poput ledenih divova zjape prazni, fantomske žičare s praznim gondolama njišu se u ništavilo. Alpe su ih prepune. To je groblje megalomanske trke za zaradom, dokaz ispuštenih mogućnosti, prije svega nedostatka snijega…
Tim riječima L’Espresso opisuje trenutno stanje italijanskog zimskog turizma od Pijemonta do Carnije. Toplije zime i kraća skijaška sezona u kombinaciji s lošim ulaganjima te visokim troškovima rada i održavanja skijaških pista vještačkim snijegom pridonijeli su sporoj smrti malih i srednjih skijališta.
Vlada ulaže devet miliona eura u izgradnju žičare na skijalištu Kolašin 1600
A takvih je mnogo. Prema posljednjem popisu, u italijanskim Alpama od 350 napušteno je 186 objekata i skijaških rizorta, 4.000 betonskih nosača i 600.000 metara čeličnih žica kojima su nekada klizile gondole.
Gdje će 60 do 80 miliona skijaša koji posjete Alpe svake zime? Šta će se događati s moćnom turističkom granom koja zapošljava od 10 do 12 odsto lokalnog stanovništva i godišnje zarađuje 50 milijardi eura, od Austrije i Njemačke do Francuske, Italije i Švajcarske?
S 300 skijaških centara Francuska je vodeća alpska država, čineći trećinu skijaških terena u cijeloj Evropi. U mnogim dijelovima švajcarskih Alpa zimski turizam je najvažniji izvor prihoda, a u Austriji čini 4,5 posto BDP-a, polovinu ukupne zarade od turizma. U Skandinaviji ledeni turizam samo u finskoj Laponiji ostvaruje milijardu eura godišnjeg prihoda i glavni je poslodavac u području sa stopom nezaposlenosti od 13 odsto.
Ali snježna Europa nije ono što je nedavno bila, naročito ne u posljednje četiri godine, najtoplije otkada je mjerenja. U planinskim područjima kakva su Alpe prvo stradaju nizine, a onda visoki predjeli – ono što u nizinama načini promjena temperature od jednog stepena Celzijusovih viši planinski predjeli osjetiće nakon povišenja od dva stepena.
Švajcarski federalni institut za tehnologiju (ETH) u Zürichu predviđa do 2050. godine rast temperature u Alpama od 2,5 do 4,5 stepena, što za zimski turizam na snijegu znači katastrofu.
Ni podaci i predviđanja NASA-e neće se svidjeti skijašima. Prema njenoj procjeni, u švajcarskim će Alpama do 2050. nestati blizu 75 odsto ledenjaka, dok se istraživači norveškog ledenjaka Hardangerjokulen plaše da će mu prije kraja vijeka nestati ledena kapa, na nekim mjestima debela 300 metara, ako se nastavi trend zagrijavanja. Francuzi predviđaju da bi njihov dio Alpa u sljedećih stotinu godina mogao izgubiti 70 odsto snijega, dok Finci u svojim planinama u istom periodu očekuju pet stepeni Celzijevih rasta ljeti, a zimi čak osam stepeni.
Osim toga, vrijeme je postalo nepredvidljivo. U finskoj regiji North-Korelia koncem 2017. pala je ledena kiša i skršila šume kao svojedobno u hrvatskom Gorskom kotaru, a potom je naglo zatopljenje dovelo do otapanja permafrosta. ‘Tako što nisam doživio u 35 godina, koliko skijam’, piše na finskom portalu Downdays izvjesni Jaakko Järvensivu.
Kao ‘snježno pouzdan’ skijaški rizort, stručnjaci smatraju onaj koji može tokom sedam od deset sezona pružiti 100 skijaških dana, s barem 30 centimetara prirodnog snijega. U kasnim 1990-ima taj su minimum postizala alpska mjesta na 1.200 metara nadmorske visine, ali zbog zagrijavanja od dva stepena taj nivo sada mogu postići samo područja viša od 1.500 metara.
Austrijski klimatolog Robert Steiger predviđa da će 2050. u tri područja tirolskih Alpa u slučaju daljnje emisije štetnih gasova snježne padavine biti pouzdane samo 50 odsto, a 2070. njihova vjerojatnost past će na nevjerojatnih 10 do 15 posto! Uz četiri posto zatopljenja, u Njemačkoj bi ostalo samo jedno jedino ‘snježno pouzdano’ zimovalište, a ni u Austriji nije puno bolje jer se 40 odsto skijališta nalazi na visini nižoj od 1.300 metara.
Francuska i Italija u nešto su povoljnijem položaju. Švajcarska će biti najmanje pogođena jer joj se glavni skijaški centri nalaze visoko u Alpama, poput Andermatta na 2.961 metru, ali posljedice već osjećaju mjesta u nižim područjima, poput Oeschinensee-Kanderstega, mada mu se točka najvišeg spusta nalazi na 1.680 metara.
Da bi mogla biti otvorena u novembru i decembru, skijaška odredišta u južnim dijelovima Skandinavije koriste topove za vještački snijeg gdje je god moguće. Ali to košta. U nekim najotmjenijim skijalištima u Alpama prirodni snijeg se dopremao čak helikopterima. U Laponiji kubni metar vještačkog snijega u oktobru košta 30 eura, ali i vještački dolazi u pitanje jer njegova proizvodnja takođe zavisi od najpogodnije temperature, pa se nije mogao napraviti u decembru 2015, jednom od najtoplijih u istoriji mjerenja, što je katastrofa za mnoga skijališta koja već deceniju zavise od njega. Švajcarske banke trenutno daju ograničene zajmove za skijaška područja niža od 1.500 metara nadmorske visine.
Stručnjaci stoga predviđaju da će preživjeti samo resorti smješteni iznad 2.000 metara, a ostalima poručuju da se snalaze kako znaju.
Nakon serije godina bez ili s premalo snijega njemački Gschwender Horn u Immenstadtu koristi skijaške staze za aktivnosti na otvorenom, poput planinarenja i brdskog biciklizma. Austrijanci godinama zimovališta ljeti pune turistima koji bježe pred morskim vrućinama. I ide im jako dobro, jer zarade od ljetnog turizma u svježim brdima već dostižu one u zimskim mjesecima. I biće, kažu, još bolje. Usljed sve toplijih zima sve će više i ljudi bježati iz vrelih ljetnih destinacija u hladovinu alpskih šuma i proplanaka.
Izvor: tPortal.hr
EKONOMIJA
Kina u BiH investirala četiri milijarde maraka
Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.
Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.
BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.
CAPITAL: Kako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?
BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.
Tajni ugovori sa Kinom
CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?
BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.
CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?
BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.
CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?
BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.
CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?
BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.
Komunikaacija kroz više kanala
CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?
BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.
CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?
BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.
Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.
CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?
BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.
CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?
BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.
Birokratija u BiH izazov i za Kinu
CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?
BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.
CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?
BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.
Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.
Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
OSTALO
Jednostavni savjeti kako uštedjeti gorivo u vožnji
Njemačka organizacija Tüv Süd, koja se bavi certificiranjem i inspekcijama, dala je nekoliko zanimljivih savjeta o štedljivoj vožnji. Neke znate, a neke možda i ne. Kako biste uštedjeli gorivo prebacite u višu brzinu pri 2000 o/min. Također, mnogi vozači imaju potrebu ostati u nižoj brzini, ali već pri 50 km/h možete biti u četvrtoj brzini, a ovisno prijenosnim omjerima u mjenjaču te vrsti motora (turbodizelski, turbobenzinski…) možda čak i u petoj. Potrošnja goriva pada za čak pedeset posto ako ste u četvrtoj brzini, a ne u drugoj pri navedenoj brzini. Novi automatski mjenjači optimiziraju stupanj prijenosa, ali s ručnim mjenjačima vi ćete morati izabrati, piše Revijahak.hr. (više…)
OSTALO
KKI Vrbas i MH “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisali ugovor o saradnji
Povodom 20 godina postojanja Košarkaškog kluba invalida „Vrbas predsjednik KKI „Vrbas“ Marinko Umičević i generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske” Luka Petrović potpisali su ugovor o saradnji i tom prilikom je Elektroprivreda Republike Srpske donirala klubu iznos od 5 hiljada KM, kao znak podrške za uspješan rad. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca