PRIVREDA
Ekspanzija rudarskih aktivnosti u Srbiji
U Srbiji traje ekspanzija rudarskih aktivnosti, u rudnom blagu Srbije “kriju” se značajne količine različitih metala i nemetala, a trenutno je najzastupljenija eksploatacija bakra, olova, cinka, srebra, zlata.
Stručnjaci iz ove oblasti ukazuju da je važno da se, paralelno sa otvaranjem rudnika, razvija i prateća industrija kako bi se maksimalizovala korist same sirovine, i da je primetno da daleko veća pažnja počinje da se posvećuje zaštiti životne sredine u rudarskom sektoru nego što je to bio slučaj ranije.
Miroslav Ignjatović iz Udruženja za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije kaže za Tanjug da u Srbiji postoji 200 eksploatacionih i 127 istražnih polja u kojima se obavljaju velika istraživanja.
Najnovija vijest koja se ovih dana pojavila jeste da je kanadska istraživačka firma “Medgold risorsis”, koja je ranije nagovijestila da je u južnoj Srbiji, na samoj granici sa Bugarskom i Makedonijom, pronašla odlične indikatore da se u tom kraju nalaze bogata nalazišta plemenitih metala – sada i potvrdila te rezultate. Iz ove kompanije navode da su na samo jednoj lokaciji u okviru projekta po nazivu “Tlamino” pronašli oko sedam miliona tona rude, sa oko 680.000 unci, odnosno 19,3 tone zlata, vrijednih nešto više od milijardu dolara, a ispitivanja se i dalje nastavljaju.
Ignjatović ističe da je ta vijest ohrabrenje za razvoj rudarskog sektora u Srbiji, s tim što će od daljih geoloških ispitivanja zavisiti da li postoje realni uslovi za ozbiljniji rudarski projekat.
Navodi da će se u narednom periodu dobiti jasnija slika o perspektivi samog ležišta i ističe da je primjetno da u ovoj godini daleko veća pažnja počinje da se posvećuje zaštiti životne sredine u rudarskom sektoru.
– Projekat Katastar rudarskog otpada koji je trajao tri godine obezbijedio je Srbiji jasnu sliku kada je riječ o ovom otpadu, što predstavlja osnovu za analizu stanja životne sredine i planiranje daljih koraka za rješavanje pitanja ovog otpada – navodi sagovornik Tanjuga.
Takođe, što se tiče ulaganja, Ignjatović kaže da se u naredne tri godine očekuje najviši stepen ulaganja u rudnik Čukaru peku, projekat Jadar, kao i ulaganja u kopove Bora koji su sada u vlasništvu Ziđina.
Ne treba zaboraviti i razvoj površinskih kopova u ogranku RB Kolubara koji će u narednom periodu predstavljati osnovicu za stabilan elektroenergetski sistem Srbije i proizvodnju energije iz termokapaciteta, dodaje sagovornik.
Inače, procjenjuje se da oko dva odsto BDP Srbije pripada rudarskom sektoru. Po strukturi, oko 90 odsto učešća u procenjenih dva odsto BDP čine energetske mineralne sirovine, ugalj, nafta i prirodni gas, kao i bakar kao metalična mineralna sirovina. Ostatak od 10 odsto po strukturi čine proizvodnja olova i cinka i nemetalične mineralne sirovine, uglavnom kameni agregat, pesak i šljunak i sirovine za cementnu industriju.
Stručnjaci u Geološkom zavodu Srbije navode da je budućnost ove grane u Srbiji svakako svjetla. Geolog Predrag Mijatović za Tanjug kaže da su ipak potrebna značajna ulaganja.
– Ulaganje u istraživanje metaličnih sirovina vrlo su dugotrajna i to nije proces koji se može završiti za godinu-dvije, za to je potrebno sedam do deset godina – ističe Mijatović.
Što se tiče toga kako je rudno blago Srbije stacionirano po regionima, u istočnoj Srbiji dominiraju bakar i zlato, a ponegjde i olovo i cink. Takođe, na Staroj planini ima i ležišta urana. U centralnom dijelu Srbije karakteristična su ležišta olova, cinka, urana, kao i zlata i srebra, navodi Mijatović.
U zapadnom delu Srbije, Podrinjskom dijelu, ima dosta ležišta antimona, koji se više ne eksploatiše, a takođe ima i olova i cinka, objašnjavaju u Geološkom zavodu.
Nikla i hroma ima na nekoliko mjesta u Srbiji, nikla naročito u centralnom dijelu, u blizini Aranđelovca, Vrnjačke banje, na zapadu na Mokroj Gori, dok hroma ima na Tari, Zlatiboru, Deli Jovanu, a boksita (sirovina za dobijanje aluminijuma) na Tari, Zlatiboru, kod Poćute i kod Babušnice. Postoje i nalazišta nemetala, kao i uglja, a u Vojvodini se nalaze ležišta gasa i nafte, kao i ležišta različitih vrsta gline.
Što se tiče procjena rezervi, sveukupni resursi i rezerve olova i cinka, uključujući i rudnike na Kosovu i Metohiji, procjenjuju se na blizu 100 miliona tona, a ležišta uglja na oko desetak milijardi tona, kaže Mijatović.
Manje su rezerve mrkog uglja, koji se eksploatiše podzemno, dok se, na primjer, rezerve zlata ne mogu tačno procijeniti, ali se pretpostavlja da se kreću oko nekoliko desetina tona zlata kao metala, ali van borskih ležišta. Resursi bakra procjenjuju se na par milijardi tona, kako dokazane rezerve rude, tako i resursi koji su u fazi istraživanja.
Izvor: Tanjug
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca