INVESTICIJE
OBUKA ZA DEFICITARNA ZANIMANJA Novi pogoni i posao za više stotina radnika u „Celpaku“
U Prijedoru će u naredne dvije godine u industrijskoj zoni „Celpak“ najmanje četiri investitora pokrenuti ili širiti proizvodnju. Tako će biti zaposleno još nekoliko stotina radnika.
Ovo je za Srpskainfo izjavio vršilac dužnosti direktora Agencije za ekonomski razvoj grada Prijedora (PREDA) Aleksandar Drljača.
– Ugovori su potpisani sa četiri investitora, koji su kupili zemlju u „Celpaku“. Njihova obaveza je da u naredne dvije godine završe gradnju proizvodnih pogona – kaže Drljača.
Smatra da je dolazak preduzeća iz Slovenije, koje je prošle godine u „Celpaku“ pokrenulo proizvodnju komutatora, podstaklo i ostale investitore da izaberu ovu industrijsku zonu.
– To preduzeće iz Slovenije će još dvije hale izgraditi, a planiraju da jednu od njih završe ove godine. Svojim novcem će graditi nove hale. Pokazalo se da je dobar potez bio što im je grad Prijedor izgradio prvu halu. Sada zapošljavaju oko 50 radnika, a plan je da ih imaju oko 600 – rekao je Drljača.
Objašnjava da će, pored njih još, dva domaća privrednika u „Celpaku“ širiti proizvodnju iz oblasti metala, te da su svoj dolazak najavili i Nijemci.
– Firma iz Njemačke je dio velikog koncerna i proizvode vreće za pakovanje medicinskog materijala. Trenutno čiste parcelu koju su kupili, a u aprilu će početi graditi fabriku. U septembru će pokrenuti proizvodnju, a u međuvremenu jedan broj radnika slati u Njemačku i Češku na obuku. U naredne dvije godine zaposliće oko 250 radnika, pretežno žena – objašnjava Drljača.
Dodaje da su u toku pregovori sa još 3 investitora.
– Privlači ih jeftino zemljište, koje košta od jedne do 10 KM po kvadratu, potom kvalitetna radna snaga i blizina evropskog tržišta – ističe Drljača.
Otkriva da je plan Prede da u Prijedoru napravi regionalni centar kreativne i IT industrije.
Prošle sedmice zatvoren je konkurs za prijem na obuku 50 osoba iz veb-dizajana, 3D modeliranja, grafičkog dizajna, video-produkcije i digitalne fotografije.
Projekt menadžer u Predi, Goran Rodić, objašnjava da je to 5 obuka za po 10 osoba, koje će biti održane u prostorijama ove Agencije. Cilj je da nezaposleni nakon obuke pokrenu posao u ovom sektoru te da zaposleni usavrše svoje znanje.
– Pored toga, sljedeće sedmice krećemo sa obukama za jednu grupu zavarivača i CNC operatera u kabinetima Mašinske škole. Biće ih po 15 u dvije grupe. Plan je da privrednici budu u Komisiji za odabir kandidata i ponudićemo im da polaznici dio obuke odrade i kod njih u preduzećima – priča Rodić.
Nada se da će ovih 30 zavarivača i CNC operatera, kao i 50 polaznika obuka iz kreativne industrije, naći posao i ostati u Prijedoru.
Navodi da PREDA trenutno završava i godišnji Akcioni plan zapošljavanja, koji usvaja Privredni savjet grada.
– Radnike najviše traži prerađivačka industrija, i to profile koji su u vezi sa metalopreradom i drvopreradom kao što su varioci i CNC operateri, potom je tražena radna snaga u industriji tekstila, kože i obuće – zaključuje Rodić.
U prostorijama Prede nalazi se prostor namijenjen onima koji žele da razviju poslovnu ideju. Zainteresovani mogu da koriste računare, 3D štampač, profesionlnu kameru i opremu za snimanje zvuka. U ovoj Agenciji će sa 250.000 odobrenih evra proširiti i opremiti multimediajlne radionice koje će biti korištene za obuku, ali i izradu prototipa proizvoda iz poslovnih ideja.
Šansa u turizmu
U Predi tvrde da bi posla i novih radnih mjesta moglo biti i u oblasti turizma. Projekt menadžer Milena Gnjatović-Simatović priča da PREDA svoje projekte konkuriše međunarodnim fondovima, te da su odlučili da iskoriste i fondove koji su se otvorili iz oblasti turizma.
– Turizam je sektor čiji potencijal nismo iskoristili. Odlučili smo da krenemo u tom pravcu i iskoristimo bogate potencijale na našem području. Krenuli smo sa javnim pozivom za izgradnju smještajnih kapaciteta i za poboljšanje i uvođenje novih turističkih usluga. Biće sufinansiranje još javnih poziva tokom godine kao što je proizvodnja autohtonih i tradicionalnih proizvoda. Tu ima potencijala za nova zapošljavanja – smatra Gnjatović-Simatović.
Izvor: Srpskainfo
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca