PRIVREDA
Crna Gora: Pazari manji po 7 puta
Ugostiteljski objekti u Petrovcu su prazni, a na plažama gostiju ima samo vikendom. Prema riječima ugostitelja Ilije Armenka, optimizma skoro i da nema, a kako će se sve ovo završiti niko ne zna. Kako dodaje, pazari su sedam i po puta manji u odnosu na isti period lani, piše Dan.
Armenko ističe da je za vikend na plažama najviše bilo Podgoričana i posjetilaca sa sjevera, dok radnim danima nema nikoga te da je ovo najgora sezona dosad.
– Pričamo svi o hotelima, a turizam nisu samo hoteli. Tu je ogroman privatni smještaj, koji će ove godine takođe doživjeti katastrofu. Jednostavno ne možemo računati na bilo kakvu sezonu. Ima nešto posla vikendom, ali domaći gosti ne mogu nadoknaditi ono što gubimo od turista iz okruženja. Ne mogu da vjerujem da ovih dana čitamo izjave nekih turističkih stručnjaka, koji kažu da će sezone biti 20 do 25 posto. Ja na te priče odgovaram hoće, ali minusa. Neki ugostitelji, pa i ja, već su obezbijedili robu, angažovali personal… Upravo sam zbog toga u minusu 15.000 eura, a nisam još ni izvadio sve papire, jer Opština ne funkcioniše – kaže on, naglašavajući da niko ne treba da se zavarava da će nešto biti od sezone.
Prema njegovim riječima, jedino rješenje je da država dozvoli da se radi kako je to sada, da sačeka sa angažovanjem kontrolnih mehanizama, inspekcije i slično, jer je to jedini način da dođu do nule.
– Mi ne tražimo da radimo džabe. Mnogi koji su otvorili lokale kažu da će da zatvore. Mogu da rade samo oni koji su u svojoj kući, ostali koji su pod zakupom teško da mogu izdržati pod ovakvim uslovima sve obaveze koje ih eventualno očekuju. Mi nećemo nigdje pobjeći, ali bi nam mnogo značilo da nam se te neke obaveze, koje nijesu male, prolongiraju za kasnije. Nama treba pomoć samo u tom smislu – kaže Armenko.
Ističe da se u Petrovcu stvara prividina slika kako ima gostiju zahvaljujući popunjenosti hotela.
– Lako je formirati cijenu u hotelima uz koje stoji država. Ima gostiju u nekim hotelima, opet u danima vikenda i isti gosti, Podgoričani, jeftinije im je da dođu nego da se hrane kod kuće. Treba sačekati kraj sezone, kakva god bude i ako je i bude, jer svjedoci smo da se priča o zatvaranju Podgorice, Beograda, a Grčka vraće turiste iz Srbije. Došlo je 50 Ukrajinaca, i stvara se slika kao da je došla cijela Ukrajina. Ne znam kome to koristi – kaže on, dodajući da je najbolju sliku o ovoj sezoni dao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prilikom posjete Crnoj Gori, rekavši „da se Crna Gora i Hrvatska ne zavaravaju da će jedan euro zaraditi od turizma ove godine”.
Zakupac plaže u Buljarici Vaso Vučićević kaže da, što se tiče kupališta za ovu godinu, do sada nije prihodovao nijedan euro. Ističe da je sezona slaba i da nema gostiju.
– Nisam mogao da naplatim, jer ljudi i nemaju para. Neću imati ni za troškove zakupa. Predstavnici Morskog dobra, Minstarstva turizma i zakupci, što hitnije bi trebalo da se nađu i pokušaju da dođu do rješenja kako da izađemo iz ovih problema. Nismo samo mi u problemu, već i trgovci, vlasnici diskonta pića, radnici Morskog dobra, i mnogi drugi. Dosad nijesmo imali nijedan kvalitetan sastanak, da ukrstimo argumente i da se nađe zajedničko rješenje kako izađi iz ove krize ako je uopšte moguće. Trenutno na kupalištima radnim danima nema nikog, samo vikednom ljudi iz Crne Gore a uveliko radi samo siva ekonomija – kaže on.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca