PRIVREDA
Veliki plan do 2025: Pet novih aerodroma u Srbiji
Srbija bi do 2025. trebalo da ima najmanje pet novih aerodroma i da vazdušnim lukama premreži cIJelu zemlju, kaže direktor Aerodroma Srbije Mihajlo Zdravković.
On je u intervjuu za „Sputnjik“ rekao da ni jedan od ovih projekata nema ekonomsku isplativost, ali treba da doprinese razvoju privrede, najviše turizma, a s druge strane je i podrška razvoju vazduhoplovstva.
Srbija ima više od 30 malih aerodroma kojima u poslJednje tri godine pokušava da upravlja iz jednog centra, preduzeća Aerodromi Srbije, a trenutno je u toku pripajanje aerodroma Rosulje kod Kruševca i Ponikve kod Užica.
Pošto je postojeći aerodrom u Kruševcu gotovo „pojela“ industrijska zona, grad je 2017. godine krenuo u izgradnju novog, nadomak sela Parunovac, kupio zemljište, uredio ga, a zatim su posao preuzeli Aerodromi Srbije. Trenutno grade hangar za smještaj sportskih vazduhoplova, platformu i rulne staze.
„U planu je izgradnja poletno-sletne staze duge 820 metara, s mogućnošću da se kasnije, ako bude potrebe, produži i proširi. Cilj je da ta pista bude od veštačkog zastora, asfalta, a u ovom trenutku služi za domaći saobraćaj i razvoj sportskog vazduhoplovstva“, rekao je Zdravković.
Naveo je da Zapadna Srbija već dugo čeka otvaranje aerodroma Ponikve, jer je komercijalni rad nekada vojnog aerodroma šansa za razvoj turizma, ali i drugih grana privrede ovog kraja. Međutim, još traje definisanje strateške pozicije aerodroma, zbog blizine postojećeg međunarodnog aerodroma Morava i izgradnje auto-puta koji će Užice povezati sa Čačkom, odnosno Kraljevom.
„Još razmišljamo da li je potrebno na tako maloj distanci imati dva aerodroma takve veličine ili je bolje iskoristiti kompleks aerodroma Ponikve u neke druge svrhe. Pre svega turističke, jer ukupan kompleks ima više od 500 hektara i izuzetno je pogodan za razvoj turističke infrastrukture, ali bi mogao da ima i jedan manji aerodrom“, kaže Zdravković.
Ubrzana izgradnja sportskog aerodroma u toku je i u Pranjanima, gdje su prije 76 godina sletjeli saveznički avioni kojima je evakuisano više od 500 američkih pilota. U spomen na slavnu Misiju Hilijard aerodrom će imati i memorijalni kompleks, turističku atrakciju gotovo uz samu pistu.
I na drugoj strani Srbije, željno se očekuje aerodrom koji bi uticao na razvoj turizma cijele regije, aerodrom Srebrno jezero, navodi „Sputnjik“.
Profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović pozdravlja centralizovano upravljanje malim aerodromima. On objašnjava da je ulaganje u ovu infrastrukturu rješenje za hiljade ljudi iz dijaspore, koji više neće morati da se satima ili danima voze do kuće, ali je prije svega inicijalni faktor za razvoj privrede, posebno turizma.
„Jedan od boljih primera je aerodrom koji se i dalje vrlo malo koristi, Morava kod Kraljeva. Tu imamo veoma dobru poziciju, s jedne strane je u podnožju Goča, a sa druge u podnožju naše velike planine Kopaonika. Ali tu je dodatni problem, put od aerodroma do Kopaonika je veoma loš. Slaba nam vajda od aerodroma, ako nemamo dobru putnu povezanost sa glavnim turističkim centrom kome je taj aerodrom i namenjen“, dodaje Aćimović.
Dodaje da je sličan i odnos između Niša i Stare planine koja bi aerodromom mogla da privuče turiste, ali i tu je problematičan put, posebno od Knjaževca do Stare planine.
„Generalno podržavam ulaganje u svaku vrstu infrastrukture, a saobraćajna je osnovna“, kaže profesor Aćimović.
Prvi čovjek Aerodroma Srbije kaže za „Sputnjik“ da plan postoji, ali da ni jedan od ovih aerodroma nema ekonomsku isplativost. Konstantin Veliki u Nišu, koji je najveći u sistemu, prošle godine imao je 422.000 putnika, ali nije bio komercijalno isplativ zbog izuzetno niske takse.
„Država je to prepoznala i upravo je tu uloga Aerodroma Srbije, ona preko nas finansira održavanje infrastrukture, izgradnju novih aerodroma, njihovo održavanje. Ali ako tražimo samo profit, onda ne bismo imali ni jedan aerodrom, osim Nikole Tesle. Ovde je u pitanju druga dimenzija, pre svega ravnomerni regionalni razvoj, postojanje alternativnih aerodroma, širenje mogućnosti ljudima iz različitih delova Srbije da koriste letove jeftinih međunarodnih kompanija“, kaže Zdravković.
On dodaje da Srbija istovremeno mora da podstiče razvoj vazduhoplovstva. Izgradnja aerodroma je i osnov za školovanje mladih pilota koji kasnije mogu da se profilišu kroz dalje obuke, da imaju važno mesto u nacionalnoj avio-kompaniji, ali i u vojnom vazduhoplovstvu.
Mreža dobro pokriva centralnu Srbiju, ali postoji i plan za Vojvodinu, pored vršačkog, sa odličnom pilotskom školom, tu je i aerodrom Ečka koji radi i živi zahvaljujući aktivizmu ljudi iz Vršca.
„Imamo i aerodrom u Čeneju koji je takođe aktivan, a tu je i inicijativa da se aerodrom u Somboru pripoji Aerodromima Srbije, ali i onaj u Beloj Crkvi. Sve su to aerodromi o kojima se u ovom trenutku razmišlja, međutim, nije realno da ih u jednoj godini sve stavimo u funkciju“, zaključio je Zdravković.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu