PRIVREDA
Košarac s bh. mljekarima: Otkupićemo svaki litar
Iako su zalihe mlijeka u BiH veće od planiranih zbog pandemije virusa korona i povećanog otkupa, situacija nije alarmantna i neće doći u pitanje dalji otkup mlijeka, poručeno je juče nakon sastanka Staša Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, s predstavnicima vodećih kompanija mliječne industrije u BiH.
„Nećemo dovoditi u pitanje otkup mlijeka i otkupićemo svaki ponuđeni litar“, kazala je Rankica Marelj, predsjednica Upravnog odbora „Mlijekoprodukta“ iz Kozarske Dubice.
„Iako postoje zalihe mlijeka i veće od planiranih, što je posljedica situacije izazvane virusom korona, situacija nije alarmantna i mogu reći da otkup mlijeka neće doći u pitanje“, poručila je predsjednica UO „Mlijekoprodukta“, koji otkupljuje mlijeko proizvedeno i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.
Ona, takođe, smatra da bi zastupljenost domaćih proizvođača u tržnim centrima mogla biti bolja te se nada da će se i tu situacija popraviti.
Prema riječima ministra Košarca, očito je da pandemija ima uticaj i na ovaj sektor.
„Ipak, raduje me činjenica da postoji dobra komunikacija između primarnih proizvođača i kompanija koje se bave preradom mlijeka i u tom kontekstu sam uvjeren da neće biti znatnijih problema u ovoj industriji. Takođe, raduje me opredjeljenje prerađivača da se otkup mlijeka ne zaustavi, ali i da će zajedno sa proizvođačima razmatrati otkupnu cijenu mlijeka“, kazao je Košarac.
Ponovio je kako nije zadovoljan zastupljenošću domaćim proizvodima u trgovačkim centrima u BiH.
„U tom kontekstu ćemo od Agencije za sigurnost hrane i Agencije za nadzor nad tržištem tražiti da se naprave određene vrste pravilnika koji bi mogli da definišu zastupljenost kroz kvalitet i koji bi mogli da otklone određenu vrstu sada uočenih nedostataka prilikom uvoza nekih proizvoda u BiH“, istakao je Košarac.
Istakao je da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa iz svog aspekta angažovati se u vezi sa plasmanom bh. proizvoda na inostrano tržište.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je zadovoljan proteklim sastankom, ali da će vrijeme pokazati šta će se dalje dešavati.
„Prerađivači su ostali pri tome da će otkupiti sve proizvedeno mlijeko, a još se ne zna tačno po kojoj otkupnoj cijeni, jer to većina prerađivača mlijeka vješto krije“, kazao je Bićo.
Prema njegovim riječima, proizvođači mlijeka nisu zadovoljni novonastalom situacijom jer se proizvodnja povećava, a smanjuje se potrošnja.
„Da bi se pomoglo domaćim proizvođačima, apelovali smo na nadležne da se barem na granicima prilikom uvoza pojačaju kontrole da se ne uvoze mlijeko i proizvodi od mlijeka koji nisu kvalitetni“, pojasnio je on.
Dodao je da su na današnjem sastanku prerađivači mlijeka od nadležnih tražili da im se subvencioniše proizvodnja.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara iz Republike Srpske i Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, kao i direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca