PRIVREDA
Tegeltija: Pokrenuti investicioni ciklus
Predsjedavajući Vijeća ministar Zoran Tegeltija smatra da u BiH treba pokrenuti investicioni ciklus i da je za to potrebno usmjeriti sva sredstva koja danas postoje u budžetima, ali i obezbijediti dodatne izvore.
– U narednih 15 dana zajedno sa entitetima biće pripremljen obiman investicioni ciklus kojim ćemo sve naše projekte, koji su važni BiH i za regionalno povezivanje, staviti na sto i predstaviti u okviru raspoloživih finansijskih sredstava i vidjeti koji su potrebni dodatni izvori sredstava preko međunarodnih finansijskih institucija – rekao je Tegeltija.
Tegeltija je naglasio da se neprestano pokazuje da finansijski potencijal BiH nije dovoljan za sve potrebe, kao što nijedna zemlja u svijetu nema dovoljne resurse da to finansira iz svojih izvora.
– Razgovaraćemo sa MMF-om i ambasadorom /šefom Delegacije EU u BiH Јohanom/ Satlerom da obezbijedimo sredstva za normalno funkcionisanje svih institucija i sredstva za investicione cikluse – istakao je Tegeltija.
On je rekao da do kraja godine očekuje prvu tranšu sredstva od 250 miliona evra makrofinansijske pomoći za BiH.
– Makrofinansijska pomoć za BiH treba da se obezbijedi u narednih nekoliko godina, slično po scenarijumu kako EU stavlja ta sredstva na raspolaganje svojim članicama, od čega je njima 50 posto sredstava grant. Mi to ne možemo očekivati, već kreditna sredstva – pojasnio je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da aranžman BiH sa MMF-om nikada nije prekinut i da je ostao zaleđen zbog pojave virusa korona, ističući da je potrebno pokrenuti nove pregovore sa MMF-om krajem septembra ili početkom oktobra.
Govoreći o budžetu BiH, Tegeltija je za ATV rekao da ne postoje problemi u finansiranju zajedničkih institucija BiH.
– Naš budžet smo prilagodili okolnostima u kojima se čitavo društvo nalazi. Procijenili smo da je neophodno da izvršimo značajnu preraspodijelu sredstava u odnosu kako je bio planiran osnovni budžet. Gotovo sedam odsto sredstava koje prikupljamo ostavili smo za pomoć zdravstvenom sdektoru, privredi, kulturi, sportu – istakao je Tegeltija.
On je rekao da budžet zajedničkih institucija ima na raspolaganju 42 miliona KM, što je veliki dio sredstva u odnosu na ono što stoji na raspolaganju budžetu zajedničkih institucija BiH.
– Vjerujem da će na narednoj sjednici Vijeća ministara biti donesena odluka da se 15 miliona KM stavi na raspolaganje zdravstvenom sektoru za nabavku zaštitne opreme za borbu protiv virusa korona. Ostaje još 27 miliona KM na raspolaganju i razgovaraćemo sa premijerima entiteta da procijenimo koje su to oblasti koje bi mi mogli da podržimo – naveo je Tegeltija.
Tegeltija je rekao da su to mala sredstva sa aspekta potrebe privrede, ali da to nisu kreditna sredstva, domaća ni međunarodna, već su rezultat vlastitih budžetskih sredstava.
– Bićemo spremni da 20 miliona KM stavimo na raspolaganje za turizam, turističke agencije, javni prevoz, institucije kulture i sporta, čiji rad je bio ograničen usljed širenja epidemije virusa korona – istakao je Tegeltija.
Kada je riječ o otvaranju granice BiH, Tegeltija očekuje da će na narednoj sjednici Savjeta ministara biti donijeta odluka da se dozvoli ulazak svim građanima svih zemalja u BiH koji imaju negativan Pi-Si-Ar test.
– To nije sloboda kretanja, ali mišljenje zdravstvenih radnika je da još uvijek postoje problemi sa pandemijom virusa korona i da bi mi teško izdržali situaciju ukoliko bi otvorili slobodno kretanje građana, bez ovih testova – kaže Tegeltija, prenosi Srna.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca