Connect with us

PRIVREDA

Rod grožđa biće veći i kvalitetniji nego lani

Objavljeno

 


U trebinjskim vinogradima grožđe polako sazrijeva. Može se očekivati da berba krene za dvadesetak dana, a vinogradari su u globalu zadovoljni ovogodišnjim rodom.

Ovogodišnji rod biće na nivou prosjeka, kažu u trebinjskom „Agrofinu“. Kada se pravi komparacija sa prethodnim periodom, to je više u odnosu na prethodnu, a manje u odnosu na 2018. godinu, ko-ja je bila izuzetna. Očekuju otprilike oko hiljadu tona grožđa.

„Što se tiče kvaliteta, za sada ne možemo reći pouzdano, jer je još rano. Berba malo kasni i poče-će otprilike kad i prethodne godine. U junu smo imali nestabilno vrijeme, neke oscilacije temperatura, tako da je malo kasnilo cvjetanje, samim tim i ostale faze. Nadam se da će berba početi za nekih dvadesetak dana. Nema razloga da ne bude dobar kvalitet s obzirom na to da imamo dosta sunčanih dana, zadnjih mjesec i po imali smo i sušu, sazrijevanje uveliko ide i završava se“, kaže Branko Anđelić, agronom u AD „Agrofin“.

Ovo preduzeće gazduje najvećim vinogorjem u Republici Srpskoj. Rezervacija potrebnih količina i sorti je počela. Cijene još nisu definisane, ali će biti slične kao i prethodnih godina.

„Tradicionalno naši vlasnici su najveći kupci, tu su i nekoliko trebinjskih vinara te vinari iz zapadne Hercegovine. Dosta je i privatnih lica, ljudi koji kupuju grožđe i za sebe prave vino. Neki ljudi iz zapadne Hercegovine su se već javili. Prošle godine smo imali dosta izvoza u Crnu Goru, a sad je pitanje kakva će biti situacija ove go-dine zbog virusa korona“, kaže Anđelić.

U toku je i prijava zainteresovanih građana za berbu grožđa. Dobrim dijelom se oslanjaju i na stalne sezonske radnike.

Reklama

„To je normiran rad u zavisnosti od toga koje gro-žđe se bere. Cijena ide po gajbi, a u gajbu otprilike stane od 10, 11 do 14 kilograma, u zavisnosti od toga koja sorta se bere. Vranac i smederevka su krupniji i teži, dok su kaberne i merlo sitniji, pa i lakši. Cijena gajbe se kreće od 60 do 80, 90 feninga. Mimo toga svaki berač dobija dnevno na to pet maraka kao topli obrok. Koliko će berač zaraditi, zavisi i od toga da li ima iskustva u branju. Neko zaradi 30, neko 50 ili 60 maraka. Sve zavisi od sorte koja se bere, ali i sposobnosti samih berača“, objašnjava Anđelić.

Zadovoljan je vinogradom i Ranko Petijević. Posla je bilo dosta, kaže, ali sve je obavljeno, a grožđe polako sazrijeva.

„Zadovoljan sam. Ova godina je bila poteška za sačuvati vinograd, ali uz dodatnu zaštitu, koju sam završio ima petnaestak dana, grožđe je počelo da sazrijeva i ide sve po planu. Što se mene tiče, ja rezidbom i pljevidbom planiram kakav će biti rod, pa me jedino može iznenaditi neko nevrijeme ili rani mrazevi. To može da poremeti kvalitet i količinu grožđa, a što se tiče mene, stanje je slično prošlogodišnjem“, ističe Petijević.

Vrhunski kvalitet

Rodom, ali i kvalitetom zadovoljan je i Jovo Runjevec. Računa da će berba krenuti 10. septembra.

„Ako ostane ovakvo vrijeme, biće vrhunsko grožđe. Dosta smo radili, ulagali, sve mjere zaštite su sprovedene. Zadovoljan sam grožđem, ali ipak nisam zadovoljan ovom situacijom. Korona je zaustavila prodaju. Nismo prodali ono što smo planirali pa sad treba ponovo da ulažemo u bačve za novo vino“, ističe Runjevac.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu