PRIVREDA
Tegeltija: Pokrenuti investicioni ciklus
Predsjedavajući Vijeća ministar Zoran Tegeltija smatra da u BiH treba pokrenuti investicioni ciklus i da je za to potrebno usmjeriti sva sredstva koja danas postoje u budžetima, ali i obezbijediti dodatne izvore.
– U narednih 15 dana zajedno sa entitetima biće pripremljen obiman investicioni ciklus kojim ćemo sve naše projekte, koji su važni BiH i za regionalno povezivanje, staviti na sto i predstaviti u okviru raspoloživih finansijskih sredstava i vidjeti koji su potrebni dodatni izvori sredstava preko međunarodnih finansijskih institucija – rekao je Tegeltija.
Tegeltija je naglasio da se neprestano pokazuje da finansijski potencijal BiH nije dovoljan za sve potrebe, kao što nijedna zemlja u svijetu nema dovoljne resurse da to finansira iz svojih izvora.
– Razgovaraćemo sa MMF-om i ambasadorom /šefom Delegacije EU u BiH Јohanom/ Satlerom da obezbijedimo sredstva za normalno funkcionisanje svih institucija i sredstva za investicione cikluse – istakao je Tegeltija.
On je rekao da do kraja godine očekuje prvu tranšu sredstva od 250 miliona evra makrofinansijske pomoći za BiH.
– Makrofinansijska pomoć za BiH treba da se obezbijedi u narednih nekoliko godina, slično po scenarijumu kako EU stavlja ta sredstva na raspolaganje svojim članicama, od čega je njima 50 posto sredstava grant. Mi to ne možemo očekivati, već kreditna sredstva – pojasnio je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da aranžman BiH sa MMF-om nikada nije prekinut i da je ostao zaleđen zbog pojave virusa korona, ističući da je potrebno pokrenuti nove pregovore sa MMF-om krajem septembra ili početkom oktobra.
Govoreći o budžetu BiH, Tegeltija je za ATV rekao da ne postoje problemi u finansiranju zajedničkih institucija BiH.
– Naš budžet smo prilagodili okolnostima u kojima se čitavo društvo nalazi. Procijenili smo da je neophodno da izvršimo značajnu preraspodijelu sredstava u odnosu kako je bio planiran osnovni budžet. Gotovo sedam odsto sredstava koje prikupljamo ostavili smo za pomoć zdravstvenom sdektoru, privredi, kulturi, sportu – istakao je Tegeltija.
On je rekao da budžet zajedničkih institucija ima na raspolaganju 42 miliona KM, što je veliki dio sredstva u odnosu na ono što stoji na raspolaganju budžetu zajedničkih institucija BiH.
– Vjerujem da će na narednoj sjednici Vijeća ministara biti donesena odluka da se 15 miliona KM stavi na raspolaganje zdravstvenom sektoru za nabavku zaštitne opreme za borbu protiv virusa korona. Ostaje još 27 miliona KM na raspolaganju i razgovaraćemo sa premijerima entiteta da procijenimo koje su to oblasti koje bi mi mogli da podržimo – naveo je Tegeltija.
Tegeltija je rekao da su to mala sredstva sa aspekta potrebe privrede, ali da to nisu kreditna sredstva, domaća ni međunarodna, već su rezultat vlastitih budžetskih sredstava.
– Bićemo spremni da 20 miliona KM stavimo na raspolaganje za turizam, turističke agencije, javni prevoz, institucije kulture i sporta, čiji rad je bio ograničen usljed širenja epidemije virusa korona – istakao je Tegeltija.
Kada je riječ o otvaranju granice BiH, Tegeltija očekuje da će na narednoj sjednici Savjeta ministara biti donijeta odluka da se dozvoli ulazak svim građanima svih zemalja u BiH koji imaju negativan Pi-Si-Ar test.
– To nije sloboda kretanja, ali mišljenje zdravstvenih radnika je da još uvijek postoje problemi sa pandemijom virusa korona i da bi mi teško izdržali situaciju ukoliko bi otvorili slobodno kretanje građana, bez ovih testova – kaže Tegeltija, prenosi Srna.
Biznisinfo
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca