PRIVREDA
Uduplana domaća proizvodnja sredstava za dezinfekciju i ličnu higijenu
Vrijednost uvoza sredstava za dezinfekciju i ličnu higijenu, kao i preparata za pranje i čišćenje u Bosnu i Hercegovinu u prvih deset mjeseci ove godine manja je za 16 miliona KM, nego u istom periodu lani, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).
Kako je iz UIO saopšteno „Nezavisnim“, u deset mjeseci ove godine uvezeno je sredstava za dezinfekciju te za ličnu higijenu, kao i preparata za pranje u vrijednosti 258.790.219 KM, dok je 2019. u istom periodu taj iznos dostigao 274.894.539 KM.
„Uvoz preparata za higijenu usta i zuba, uključujući paste i praškove za pričvršćivanje vještačke vilice te konac za čišćenje zuba, ove godine manji je za oko 1,6 miliona KM nego prošle godine“, kazali su iz UIO BiH.
Iako je uvoz ovih sredstava u BiH manji nego godinu dana ranije, domaće firme koje se bave proizvodnjom ističu da im je ova godina popravila poslovanje, jer je proizvodnja povećana i za 50 odsto.
Dragan Ždrnja, direktor proizvodnje u kompaniji „Dukat“, kazao je da se kod njih proizvodnja od marta uduplala.
„Mnogo se povećala proizvodnja, a samim tim i prodaja, iako naša firma do pojave virusa korona nije imala direktno dezinfekciona sredstva koja su se koristila za ruke i za površine, nego su ugrađena u druge proizvode“, kazao je Ždrnja.
Dodao je da su od marta počeli sa proizvodnjom dezinfekcionih sredstava za površine i kozmetičkih sredstava, odnosno sredstava za dezinfekciju ruku, te da su što se tiče prodaje, ostvarili izvanredan uspjeh.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za „Nezavisne“ ističe da je, iako bi smanjenje uvoza ovih proizvoda u vrijeme pandemije mogao djelovati nelogično, jer je tražnja za njima drastično povećana, ovaj podatak u direktnoj korelaciji sa povećanjem domaće proizvodnje istih proizvoda.
„Povećana tražnja je širom svijeta uzrokovala nestašice i domaća potrošnja je bila prioritet u odnosu na izvoz, dok je u BiH konačno otvoren prostor domaćim proizvođačima da svoje proizvode plasiraju na domaće tržište, a nekim čak i u izvoz“, ističe Gavran.
Dodao je da je ovo jedan od pozitivnih primjera kada je kriza ujedno bila i prilika, koja je iskorištena, jer, kako kaže, imamo kvalitetne domaće proizvođače.
„Sličnu situaciju imali smo i u poljoprivrednoj proizvodnji i općenito proizvodnji hrane pa je pouka da nemamo potrebe za velikim dijelom uvoznih proizvoda, jer naša domaća proizvodnja može uspješno pokriti naše potrebe u mnogim oblastima“, kazao je Gavran.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kaže da su se građani konačno osvijestili i počeli da koriste domaće proizvode.
„U nekom momentu, odnosno u martu i aprilu, na tržištu smo mogli samo naći domaće proizvode i smatram da je to bilo presudno da i danas građani kupuju domaće proizvode, što na kraju utiče i na samo održavanje domaće privrede“, kazala je Marićeva.
Smanjen uvoz sredstava za dezinfekciju i higijenu, naglasila je Marićeva, ne znači da građani ne održavaju higijenu i ne pridržavaju se epidemioloških mjera, nego da su počeli shvatati da i naše firme prave kvalitetne proizvode.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca