PRIVREDA
Do polovine naredne godine ugovor za auto-put od Vukosavlja do Rače
Direktor „Autoputeva“ Dušan Topić izjavio je da bi do polovine naredne godine trebalo da bude potpisan ugovor o finansiranju, projektovanju i izgradnji auto-puta od Vukosavlja do Rače, što otvara mogućnost da te dionice budu izgrađene do 2025. godine, kako je i planirano.
Topić je podsjetio da je na javni poziv za izgradnju auto-puta, podijeljenog u tri lota, dostavljeno deset prijava, te da je interes pokazalo sedam kineskih, dvije turske i jedna tursko-kineska kompanija. Napomenuo je da je procijenjena vrijednost projekta 1,35 milijardi KM.
– U toku je pregled prijava i do kraja godine bi trebalo da pozovemo kvalifikovane kompanije na pregovore, takozvani takmičarski dijalog u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. To će potrajati narednih pet, šest mjeseci – rekao je Topić u intervjuu Srni.
Pored deset pomenutih kompanija, Topić je naveo da se ušlo u pregovore sa američkom kompanijom „Behtel“, koja nastupa zajedno sa turskom kompanijom „Enka“, a koje finansijski prate američka i engleska agencija za finansiranje izvoza – DFC i UKF.
– Osim toga, još čekamo konkretne instrukcije Srbije o tome kako planiraju da plasiraju 100 miliona evra, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio u nekoliko navrata za izgradnju auto-puta od Rače do Bijeljine i da li će to biti ciljano za tu dionicu – napomenuo je Topić.
Kad je riječ o pomenutom aranžmanu sa Srbijom, Topić je naveo da je još nejasno da li će Republika Srpska birati izvođača ili će to biti aneks ugovora koji je Srbija potpisala sa turskom kompanijom, kojim se turskim sredstvima finansira izgradnja 18 kilometara auto-puta Kuzmin-Rača i izgradnja zajedničkog mosta preko Save u Rači.
– Da bi imali kontinuitet od Banjaluke do Srbije nedostaje da se izgradi dionica od Doboja, odnosno Јohovca do Vukosavlja. To je dio koridora `pet ce` dužine 35 kilometara. Tu smo u pregovorima sa Evropskom investicionom bankom /EIB/, jer je Koridor 5C njihov prioritet i tu oni daju najpovoljnije kreditne uslove, te do 20 odsto grant sredstava Evropske komisije – objasnio je Topić.
Topić je dodao da eksperti EIB-a trenutno pregledaju dokumentaciju, a da bi u martu trebalo da bude raspisan tender, kako bi do kraja godine počela gradnja, iako se radovi u punom kapacitetu očekuju s početkom građevinske sezone 2022. godine.
– Preostali dio koridora je u izgradnji. To je dionica od Tovire do Kostajnice, koja se gradi od sredine 2019. godine, dok je dionica od Kostajnice do Putnikovog brda i entitetske granice, takozvana obilaznica oko Doboja u fazi tenderisanja – rekao je Topić.
On je objasnio da je bilo planirano da se gradnja ove dionice ugovori do kraja godine, ali da to nije bilo moguće, jer je Evropska banka za obnovu i razvoj prešla na elektronski način tenderisanja.
– Sav taj posao biće završen do marta, tako da ćemo početkom proljeća krenuti sa radovima – dodao je Topić.
On je podsjetio da je Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ za prvi dionicu od Tovire do Kostajnice odobrila kredit u iznosu od 70 miliona evra, koji prati i grant Evropske komisije preko Investicionog fonda za zapadni Balkan u iznosu od oko 14 miliona KM.
Za drugu dionicu banka je odobrila 150 miliona evra, a kao i prvom slučaju, na raspolaganju su i grant sredstva u visini od 20 odsto od odobrenog kredita.
Izvođač radova na prvoj dionici je konzorcijum, koji čine kompanije „Integral inženjenig“ iz Laktaša i „Granit“ iz Skoplja.
Kad je riječ o brzim putevima, Topić je istakao da u planove „Autoputeva“ ulazi nova dionica Prijedor-Kozarska Dubica-Donja Gradina.
Topić je rekao da je u toku pripremna faza, odnosno početak izrade planske i projektne dokumentacije, te da bi na proljeće trebalo da se raspiše tender za izbor kunsultanta projektanta, koji bi krenuo sa izradom dokumentacije za ovu dionicu.
– To je dio projekta auto-puta Banjaluka-Prijedor-Novi Grad, gdje ugovor sa kineskom kompanijom podrazumijeva izgradnju auto-puta od Banjaluke do Prijedora, te paralelno izradu projektne dokumetacije za brze puteve Prijedor-Novi Grad i Prijedor-Kozarska Dubica – objasnio je Topić.
On je dodao da je put od Prijedora do Kozarska Dubice prioritet, jer je u pitanju stari seoski put, koji je proširivan i asfaltiran, ali nijedna krivina nije ispravljena, dok postojeći put prema Novom Gradu zadovoljava trenutne potrebe, te će se nakon izgradnje auto-puta Banjaluka-Prijedor vidjeti da li je potrebno na toj dionici graditi auto-put ili brzi put.
– Poznato je da je ranije urađena projekta dokumentacija za brzi put od Sarajeva prema Višegradu, ali da se taj projekat pokazao kao skup i čeka inicijativu Srbije ili eventualno Turske, koja je i pokrenula priču o prstenu, odnosno dvije veze Beograda i Sarajeva – istakao je Topić.
U ovoj godini, dodao je Topić, urađen je generalni projekat za brzi put Sokolac-Bijeljina, ali da je početak radova na dugom štapu, jer je to, takođe, izuzetno skup projekat.
Topić je podsjetio da „Autoputevi“ imaju dva aktivna gradilišta – most kod Gradiške i Koridor „pet ce“, te da se može govoriti i o trećem gradilištu, a to je izgradnja mosta na Savi u Rači, čiji je investitor Srbija, gdje radovi teku zadovoljavajuće.
– Na terenu se vidi da radovi dobro napreduju na svim projektima. Petlja u Јohovcu je dobila svoj oblik, most preko Bosne će vrlo brzo biti otvoren za interni saobraćaj, dok je kod mosta u Rači ugrađen ogroman posao – napomenuo je Topić.
On je dodao da za devet godina korištenja auto-puteva u Srpskoj nije bilo nijedne teže saobraćajne nesreće, da je bilo lakše povrijeđenih, ali da su to uglavnom bile saobraćajne nezgode koje su se desile zbog neprilagođene brzine.
Topić je naveo da je pandemija uticala i na smanjenje broja, uglavnom putničkih vozila, na auto-putevima, te da očekuje da će se sa oporavkom privrede i otvaranjem mosta na Savi kod Gradiške broj vozila povećati.
Topić je dodao da je ostvareni prihod od naplate putarine u 11 mjeseci ove godine gotovo 17 miliona KM, a da je od januara do kraja novembra autoputevima u Republici Srpskoj prošlo blizu tri miliona vozila.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca