PRIVREDA
Topić: Srpska uduplava kilometre autoputa
Ukoliko sve bude išlo kako smo planirali, Srpska bi do 2025. godine trebalo da ima oko 250 kilometara autoputa, tvrdi prvi čovjek preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ Dušan Topić.
Republičke institucije sa predstavnicima tog javnog preduzeća aktivno rade na nekoliko pravaca koji bi u dogledno vrijeme trebalo da postanu dio mreže autoputeva, a posljednjih dana ponovo se najviše priča o onom koji će povezati Srpsku i Srbiju.
Topić podsjeća da je autoput od Vukosavlja, preko Brčkog i Bijeljine, pa sve do granice sa Srbijom definisan kao prioritet u projektima Srpske i da je plan da on bude realizovan kroz nekoliko faza. Riječ je o dužini od oko 70 kilometara, a prva faza podrazumijeva dionicu Brčko – Bijeljina – Rača te most preko rijeke Save kod Rače.
Plan parcelacije za ovu dionicu autoputa i gasovod je, dodaje, usvojen u Narodnoj skupštini Srpske krajem 2019, a završeno je oko 90 odsto stvari koje se tiču imovinsko-pravnih poslova. Uz to, Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije o saradnji na izgradnji autoputa, odnosno brzog puta Sarajevo – Beograd – Sarajevo iz iste godine definisana je izgradnja mosta u Rači i zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji Srbije.
„Gradnja mosta je u toku, a to finansira Srbija. U projekat je uključena i Turska. Memorandum između Savjeta ministara BiH i kompanije ‘Tašjapi’ je potpisan u junu ove godine, a na osnovu toga turska kompanija je dostavila prijedlog komercijalnog ugovora za projektovanje i izgradnju dionice od Brčkog do Rače koji predviđa projektovanje i izgradnju u dva lota – ‘Brčko – Bijeljina’ i ‘Bijeljina – Rača’. Svi elementi su još u fazi razmatranja i rano je za bilo kakvo izjašnjenje“, istakao je Topić za Glas Srpske.
Zeleno svjetlo krajem prošle godine dobio je i plan parcelacije za dio od Vukosavlja do Brčkog, a počelo je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
„Objavljen je međunarodni poziv za finansiranje, projektovanje i gradnju te dionice autoputa putem takmičarskog dijaloga, a sa dvije kompanije se ide u dalje pregovore. Raniji javni poziv za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko, Brčko – Bijeljina i Bijeljina – Rača je poništen zbog nezadovoljavajućih prijava. Nakon aktuelizovanja priče sa Turskom i konkretnijih koraka za realizaciju dionice Brčko – Bijeljina – Rača, te iskazane namjere Srbije da finansira dio ove dionice, ona je izostavljena iz novog javnog poziva“, naveo je Topić.
Iz Vlade Republike Srpske nedavno je poručeno da u oktobru počinje izgradnja autoputa od Banjaluke do Prijedora, o kojoj se govori duži period. Topić je potvrdio da koncesionar, a riječ je o kineskoj kompaniji, u skladu sa ugovorom sprovodi sve aktivnosti na tom projektu.
„Eksproprijacija zemljišta radiće se prema prioritetima koje je planirao koncesionar. Prema dostavljenoj dinamici, predviđena je fazna eksproprijacija kroz tri godine, te u skladu sa tim i fazna izgradnja. Kako je najavljeno, za jedan manji potez u opštini Prijedor koncesionar je već ishodovao građevinsku dozvolu i u oktobru se očekuje početak radova. Radi se o izgradnji nadvožnjaka na lokalnom putu i dijela lokalnog puta“, rekao je Topić.
U skladu sa koncesionim ugovorom, završetak cijele dionice i puštanje u saobraćaj očekuje se u 2025. godini.
„Autoputevi RS“ održavaju 106 kilometara autoputa, odnosno dionice od Gradiške do Banjaluke, te od Banjaluke do Doboja, koja nosi naziv „9. Januar“.
Koridor 5C
Srpska je na ruti i koridora 5C, a ukupna dužina tog autoputa kroz Republiku iznosi oko 46 kilometara. Riječ je o četiri dionice, odnosno od petlje Johovac do petlje Rudanka, zatim do entitetske granice na jugu, te od petlje Johovac do petlje Podnovlje i od te petlje do Vukosavlja. Prva dionica bi trebalo da bude završena u februaru 2022. godine, dok su ostale u fazi priprema i dogovora.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca