PRIVREDA
Poruka iz Neuma: Šteta će biti milionska zbog ne puštanja evropskih turista
Zbog nedonošenja odluke o olakšanom ulasku turista u Bosnu i Hercegovinu na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH, raste nezadovoljstvo širom zemlje, a hotelijeri iz Neuma poručuju da je turizam žrtva onih koji onemogućavaju dolazak evropskih turista.
Predsjednik Udruženja hotelijera Opštine Neum Branimir Butigan za „Klix.ba“ kaže da u Neumu posljednji mjesec svakodnevno dobijaju upite o načinu ulaska u BiH i izlaska iz BiH, a ne mogu dati adekvatne odgovore, zbog čega bilježe gubitke.
„Ljetna sezona je već započela, osobito nakon što je epidemija diljem EU smanjena na nisku razinu što je rezultiralo otvaranjem granica“, kaže Butigan navodeći da to nije slučaj sa BiH.
Ističe da turistička sezona u Neumu, kao jedinom gradu u Bosni i Hercegovini na Jadranu, zavisi od dominantno evropskih turista koji trenutno imaju velike probleme za dolazak i odlazak iz Bosne i Hercegovine, a najviše zbog zadržavanja ‘“tvrdih“ granica gdje se svjesno zanemaruju turisti koji dolaze sa evropskog prostora.
Naglašava da se na prostoru opštine Neum prije pojave pandemije u 2019. godini ukupan broj turista statistički odnosio da su gosti bili iz Francuske 17%, Njemačke 16%, Poljske 15%, Slovenije 10%, Južne Koreje 7% i Mađarske u ukupnom omjeru 5%. Turista iz trećih zemalja praktično nije ni bilo, ili ih je bilo u zanemarivom broju.
„Mi u ovome trenutku nemamo naznake koji će biti uvjeti koje će VM BiH propisati kao obvezujuće u ovome periodu kada su epidemiološki uvjeti takvi da je protok ljudi doista moguć, a svakim danom, pa i satom gdje ne možemo pružiti adekvatan odgovor našim partnerima bilježimo velike gubitke. Već su stigli i prvi otkazi cijelih serijala, a šteta koja nam slijedi će se mjeriti u milijunima maraka. Ne razumijemo ministre koji su glasali protiv odluke o ulasku europskih turista na prostor BiH što je po nama krucijalni dio koji se odnosi na turizam, poglavito u kontekstu Neuma i Hercegovine“, naglašava Butigan.
Smatra da je potrebno pokazati snažnu volju da se ove stvari u što hitnijem periodu jasno postave kako bi sektor turizma znao što uopšte može očekivati te kakav odgovor dati svojim potencijalnim gostima jer je broj upita iz dana u dan sve veći.
„Potrebno je što hitnije mijenjanje režima ulaska u BiH za europske državljane zbog opstanka turizma na način da se uvedu 4 uvjeta za ulazak i da je dovoljno ispunjavati jedan od ta 4 uvjeta (PCR test, antigenski test, potvrda o prebolovanom Kovid-19 ne starija od 6 mjeseci, potvrda o vakcinaciji), nešto slično što je uradila i Republika Hrvatska koja još više ovisi o sektoru turizma i koja je prilagodila uvjete ulaska i boravku trenutnom epidemiološkom stanju. Cijela BiH ovisi o tome, ne možemo biti uvjetovani liberalizacijom viznog režima kako bismo olakšali ulazak drugim državama koje su nam prije, a i ubuduće će nositi cijeli turizam ne samo Neuma, nego i cijele Bosne i Hercegovine“, ističe Butigan.
Naglašava da je Neum apsolutno za promjenu uslova prelaska granice po uzoru kako je to sada u Hrvatskoj. Iz Poljske i Francuske imamo svakodnevne upite za aranžmane ovog ljeta, a Nijemci i Slovenci pitaju za jesenje aranžmane.
„Osim što jedini u regiji nemamo diferenciranu stopu na turizam, ovakvim odlukama i ultimatumima nas definitivno stavljaju na aparate i ugrožavaju na hiljade radnih mjesta koji će se odražavati na sve druge grane gospodarstva“, navodi predsjednik Udruženja hotelijera iz Neuma.
Na kraju postavlja pitanje, „hoće li te dvije ruke koje su bili protiv takve odluke o mijenjanju uvjeta ulaska u BiH za europske državljane na sjednici Vijeća ministara odgovarati za sve nastale gubitke i za vrlo izvjestan gubitak radnih mjesta ukoliko ne dođe do promjene?“
Preuzeto: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca