PRIVREDA
Cijene voća i povrća se uduplaju do stola potrošača
Cijene voća i povrća u Republici Srpskoj, dok ovi proizvodi dođu do krajnjeg potrošača, budu uduplane, saglasni su poljoprivredni proizvođači tvrdeći da oni nemaju uticaj na to te da su svjesni da cijene domaćih proizvoda na policama i tezgama dostižu sve vrtoglavije cifre.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, priznaje da cijene voća u trgovinama jesu visoke, ali tvrdi i da za to nisu krivi poljoprivrednici.
„Jeste, voće je veoma skupo ove godine, jer je bila veoma loša godina, a samim tim umanjen je rod. Takođe, došlo je i do povećanja cijene radne snage“, kazao je Dojčinović.
Ističe da, dok je manja ponuda, više su i cijene.
„Kada je ova sezona u pitanju, bojimo se manjka voća, što bi moglo da utiče i na više cijene“, naglašava Dojčinović.
Prema njegovim riječima, voću su cijene visoke zbog marži trgovaca, koji se trude da što više zarade.
„Mi smo na primjer prodavali trešnje po 3,5 KM po kilogramu, a u marketima su koštale i do sedam KM“, kazao je Dojčinović.
I on smatra da ovakve cijene u trgovinama nisu realne za naš standard.
„Velike količine robe kod njih propadaju iz razloga što imaju vrlo visoke cijene i ne mogu naši kupci sebi da priušte kupovinu“, ističe Dojčinović
Slično je stanje kada je riječ i o proizvođačima povrtarskih kultura.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženje povrtara RS, potvrdio je da i povrću cijenu diktiraju oni koji ga ne proizvode.
„Seljak proda kilogram krompira za 0,35 feninga po kilogramu, a u trgovini je cijena od 1,3 do dvije marke. Onaj ko je zadnji u lancu, najviše ima, a najmanje zaradi proizvođač“, ističe Mastalo.
Dodaje da je problem u tome što neki šverceri lako dođu do tezgi za prodaju, ali se to ne odnosi i na poljoprivrednike.
„Nemam ništa protiv njih, i oni treba da žive. Ali ipak treba da imaju prednost oni koji proizvode, pa tek onda preprodavci. Mi tu vidimo najviše muke, a imamo najmanje koristi“, navodi Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da, budući da sve bilježi rast cijena u poljoprivredi za 70 do 100 odsto, definitivno je i domaći proizvodi morao da doživi poskupljenje.
Kako kaže, primjetno je da su cijene mnogo više u marketima, pa čak i duplo od onih koje nude sami poljoprivredni proizvođači.
„Mislim da bi inspekcije službe kontrolom cijena u maloprodaji mogle da utiču na to da se cijene ne razlikuju toliko“, kazao je Marinković.
Da su primjetne više cijene i da se potrošači teže odlučuju na kupovinu većih količina voća i povrća, potvrdio je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ Banjaluka.
„Potrošači kao krajnji korisnici proizvoda ili usluge, u ovom slučaju voća i povrća ujedno su i krajnji nosioci cijena uključujući i porez na dodatu vrijednost“, kaže Srdić.
Dodaje da potrošače uvijek savjetuju da kupuju domaće proizvode, jer mnogo inostranih proizvoda i uz želju naših nadležnih organa, prođe bez kontrole i to je zasigurno glavni razlog zašto smatramo da je domaći proizvod kvalitetniji.
„Ipak moramo da budemo obazrivi i da kupujemo kod legalnih prodavaca, pod time smatram registrovane trgovine, koje će potrošačima izdati maloprodajni fiskalni račun“, ističe Srdić.
Jedna Banjalučanka kaže da je cijena domaćih jabuka viša od cijene banana u nekim trgovinama i da nije rijetkost da kupci kupuju neko voće na komad-dva.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca