PRIVREDA
Cijene voća obaraju rekord
Maloprodajne cijene voća u BiH ovog ljeta su dostigle rekord, vjerovatno i najveći u posljednjih deset godina, tvrde prodavci i kupci, a kako kažu voćari, razlog tome su jake suše, kao i cijena uvezene robe, te da najmanju zaradu od ovih visokih cijena imaju domaći poljoprivredni proizvođači.
Da je voće sve skuplje možemo da vidimo prilikom posjete bilo kojoj prodavnici u BiH, gdje se cijena jednog kilograma jabuka kreće od 2,50 KM pa naviše, cijena limuna varira od tri do pet KM, breskve su zacijenjene oko 3,50 KM pa naviše, svježe smokve su pet KM, a kilogram kivija je dosegao cijenu od oko sedam KM.
„Otišla sam da kupim jabuke i kruške, ali sam na kraju kupila banane jer dva kilograma banana manje koštaju od kilograma krušaka. Nije mi jasno i da su cijene citrusa tako visoke, a još je ljeto. Obično tako visoke cijene budu zimi, kad je sezona prehlada. Voće je postalo zaista skupo, ljudi kupuju na komad, a ne na kilogram“, rekla je jedna Banjalučanka koju smo zatekli u prodavnici.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, u razgovoru za „Nezavisne novine“ je kazao da su prvo kasni mrazevi desetkovali rod šljiva, jabuka i krušaka, što je dovelo do znatnog oštećenja voća i pada prinosa.
„Nakon toga smo imali i visoke temperature duži period, kada je došlo do oštećenja plodova koji su se formirali na stablima i imali smo pad kvaliteta te je najveći dio tog voća završio u preradi“, rekao je Marinković.
Dodao je da se uvoz voća u BiH odvija već tradicionalno i neometano. „Imamo niz poremećaja koji su prouzrokovali oscilaciju cijena, kao i porast“, kazao je Marinković.
Na pitanje da li je stav prodavača voća da u posljednjih deset godina ne pamte ovako visoke cijene pretjeran, Marinković kaže da to nije pretjerano te da su one zaista skočile.
„Cijene su prihvatljive za one koji novca imaju, a takvih je u BiH jako mali broj. Ono što obeshrabruje su velika poskupljenja mineralnih đubriva. Tako će se ono malo viših cijena koje su poljoprivrednici uspjeli da ostvare pretočiti u kupovinu mineralnih đubriva i repromaterijal za narednu sjetvu“, rekao je Marinković.
Dodao je da će zbog toga poljoprivrednik ostati na istom nivou kao što je bio i prije poskupljenja voća. „Zna se da trgovci od rasta cijena imaju najveću korist, a u konačnici štetu trpe i potrošači, ali i poljoprivrednici“, zaključio je Marinković.
Darko Milošević, predstavnik Upravnog odbora Udruženja voćara RS i uzgajivač šljive sa Majevice, rekao je da su količine voća koje su se proizvele u BiH nedovoljne za bh. tržište.
„Uvijek se pred sezonu berbe jabuka u BiH uveze jabuka koja je stara već godinu dana i nalazila se u hladnjačama u Poljskoj, Austriji i Sloveniji, te ako se uveze pod prvom klasom bude veoma skupa“, rekao je Milošević.
Dodao je da, nažalost, cijene voća u marketima ne odražavaju onu cijenu koju će proizvođači dobiti prilikom otkupa.
„Otkupne cijene budu daleko niže, dok su maloprodajne cijene jako visoke. Tako će otkupna cijena jabuke biti oko 0,60 KM za određene sorte jabuka, dok maloprodajna cijena bude, recimo, 1,50 KM. To je nesrazmjeran odnos cijena prema poljoprivrednom proizvođaču u odnosu na cijene u marketima“, kazao je Milošević.
Dosta voća se uvozi u BiH iz Srbije, a prema riječima Miloševića, zbog toga na tržištu imamo dosta uvezene robe koja je često lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće proizvode, dok istovremeno ta roba ima i enormno visoke cijene.
„Sam proizvođač u tom lancu najmanje zaradi“, rekao je Milošević.
Milošević dodaje da bh. građani, nažalost, nemaju naviku da kupuju od proizvođača direktno.
„Svi mi koji se bavimo proizvodnjom voća imamo dovoljne količine u hladnjacima i prodajemo to i direktno kupcima, ali su kupci navikli da po voće idu u markete“, naveo je Milošević, dodajući da svako u lancu dodaje svoje marže te kad dođe do krajnjeg kupca voće ima izuzetno visoku cijenu.
Da je ekstremna suša smanjila urod voća i na prostoru FBiH za „Nezavisne novine“ je potvrdio Refik Boloban, predsjednik Udruženja građana za proizvodnju i preradu voća Konjic, koji navodi da je ove godine rod voća prepolovljen.
„Visoke temperature i nedovoljno vode su uticali na to da se prinosi smanje od 40 do 50 odsto“, rekao je Boloban. Istakao je da, nažalost, trgovci nerijetko maržu dižu i do 100 odsto da bi postigli profit.
Trenutni cjenovnik u prodavnicama
Banana oko 1,70 KM
Grožđe oko 2,50 KM
Jabuke crveni delišes 3 KM
Limun od 3 KM do 5 KM
Breskva oko 3,50 KM
Grejp žuti 3,79 KM
Nektarina oko 4 KM
Kruška oko 5 KM
Smokva 5 KM
Kivi 7 KM
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca