Connect with us

PRIVREDA

Niže marže usporiće divljanje cijena u Republici Srpskoj

Objavljeno

 


Iako će Vlada RS na današnjoj sjednici reagovati na rast cijena i donijeti izmjene uredbe o maržama kojim je predviđeno njeno ograničenje za osnovne životne namirnice, sindikalci, ali i predstavnici potrošača u Srpskoj, poručuju da je ove mjere trebalo donijeti i prije nego što je enormno i nekontrolisano došlo do poskupljenja.

Naime, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, naglasio je da je do sada maksimalna marža u veleprodaji i maloprodaji bila 10 odsto, odnosno osam, a da će ovim izmjenama biti osam odsto, odnosno šest.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da su se sindikalci prije tri mjeseca obraćali Vladi RS upravo po ovom pitanju, kada su počela prava radikalna poskupljenja masti, odnosno ulja, da se djeluje u okviru nadležnosti Vlade RS.

„Jer jedino na šta Vlada RS može da djeluje, to je pitanje marži. Dobili smo i odgovor Ministarstva trgovine i turizma RS da su marže na određene proizvode ograničene, ali mi smo vidjeli da postoji prostor da se djeluje interventno i da se marže dovedu u stanje koje će barem usporiti ili donekle djelovati na krajnju formiranu cijenu koju plaća obični građanin“, kazala je Mišićeva.

Ističe da treba još tražiti prostora za niže marže, ali da sve opet zavisi od uredbe i koliko će ograničenje zaista usporiti rast cijena i olakšati ljudima koji svakodnevno kupuju namirnice.

„Ono što se nama dešava je enormno i vrlo nekontrolisano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, ali istovremeno i goriva, koje je sastavni dio u svakoj proizvodnji, jer ono sigurno generiše neka nova poskupljenja“, kaže Mišićeva.

Reklama

Ističe da je iduća mjera koju će sindikalci tražiti i koja mora biti donesena znatan rast plata, te kako kaže, u kombinaciji te dvije mjere, kontrole rasta cijena i većih plata, moglo bi se nekako pomoći radnicima i građanima RS.

„Ali od takvih mjera koristi bi imali i proizvođači svake vrste roba, jer ukoliko imate više novca, ukoliko su cijene prihvatljivije, više će se kupovati i taj krug će se zatvoriti, u kojem će svi imati nekih benefita“, pojasnila je Mišićeva.

Naglasila je da Vlada RS mora da vodi računa o svim građanima i djeluje interventno, jer, kako kaže, neko ko ima najnižu platu od 540 KM, ne može da preživi u ovakvoj situaciji kada su visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

„Sve što ide u smjeru uticaja na nedivljanje cijena i povećanja plata, nešto što bi bilo dobro, mora da top tema“, zaključila je Mišićeva.

Da je uredbe o nižim maržama trebalo donijeti i ranije kada su cijene osnovnih životnih namirnica krenule da divljaju, smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

„Svjesni smo da su na svjetskom tržištu nafta i naftni derivati dostigli cijene koje niko nije mogao ni zamisliti, jer ne dešavaju se samo poskupljenja kod nas, nego u cijelom svijetu, ali kod nas su se najviše odrazila jer imamo najmanja primanja“, kazala je Marićeva.

Reklama

Kako je rekla, uredba o nižim maržama svakako će značiti da se koliko-toliko ublaži skok cijena.

„S druge strane, moramo biti svjesni toga da mi dosta robe uvozimo, da svaka nova tura koja dolazi na naše tržište je znatno skuplja, tako da, koliko god mi marže ovdje smanjivali, te će cijene i dalje biti visoke“, ističe Marićeva.

Kako je rekla, evidentno je da građani Srpske imaju malo novca, te će ove cijene i pored uredbe i dalje biti nedostižne velikom broju građana RS, jer imamo jako puno ljudi s malim primanjima.

„Ovo je dobar potez, ali trebalo je da bude znatno ranije. Ni ovo smanjenje neće mnogo uticati da se pomogne socijalno najugroženijima“, zaključila je Marićeva.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu