Connect with us

PRIVREDA

Kriptovalute u BiH rudare i penzioneri, učitelji i popovi

Objavljeno

 


Zainteresovanost za rudarenje i trgovinu kriptovalutama u BiH stalno raste, a pored zaljubljenika u IT ovim se sve češće bave i penzioneri, učitelji pa i popovi.

Naveli su ovo stručnjaci iz oblasti kriptovaluta koji su u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekli da u BiH još ne postoji zakonska regulativa kojom se definiše ova oblast, ali da to ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima.

Podsjećamo da je ranije bilo govora da će Savez za bolju budućnost raditi na izradi prijedloga zakona koji će prvi put pokušati regulisati oblast kriptovaluta u BiH.

Nikola Klak, osnivač i direktor BCX (Balkan Crypto Exchange) mjenjačnice u Banjaluci, potvrdio je da trenutno još u BiH ne postoji zakonska regulativa kojom se reguliše rudarenje kriptovaluta.

„Imamo informacije da se radi na zakonskoj regulativi koja se generalno odnosi na kriptovalute i njihovo mjesto u tradicionalnom finansijskom sistemu. To će se raditi po uzoru na Srbiju, da se definiše šta je kriptovaluta, koje se firme bave tim, ko su ostali učesnici“, rekao je Klak za „Nezavisne novine“, dodajući da prema nekim informacijama Zakon o kriptovaluti bi trebalo da bude na sjednici parlamenta krajem ove godine, ali da to zavisi od drugih faktora.

Pojasnio je da to što ne postoji zakon o kriptovalutama ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima. „Porez na dobit od kriptovaluta se plaća kao porez na platu, nije posebno definisan i ne postoji razlog da se drugačije definiše. Naša firma koja se bavi posredovanjem u prodaji kriptovaluta radi na osnovu Zakona o trgovini“, objasnio je Klak.

Reklama

Istakao je da je zainteresovanost građana za rudarenje i trgovinu kriptovalutama zaista velika, te da je ovaj trend u BiH nastao prije pet do šest godina.

„Kako rastu cijena i vrijednost kriptovaluta, tako raste i zainteresovanost građana, ali i preduzeća i firmi, kako za rudarenje, tako i za čuvanje i prodaju kriptovaluta“, kazao je Klak, dodajući da se ovaj trend na početku karakterisao kao prolazni i za kojeg su zainteresovanost imali samo zaljubljenici u IT.

„Međutim, sada smo svjedoci da u tome učestvuje više ljudi. Ja volim reći da među klijentima imamo penzionere, učitelje, popove, kao i poreznike“, naveo je Klak.

Na pitanje da li će najave najvećih finansijskih regulatora Evropske unije da se stavi zabrana za ključne oblike rudarenja bitcoina, jer se time troše velike količine električne energije, uticati na rudarenje u BiH, Klak je rekao da smo mi malo tržište te da se ne rudare sve kriptovalute na isti izvor napajanja.

„Neke se rudare na teži način potrošnjom struje, a sada dosta njih prelazi na drukčiji sistem koji ne troši nikakvu električnu energiju. Bitcoin je najstarija i najpoznatija kriptovaluta, koja se neće moći zabraniti, ali može se desiti da zemlje koje nemaju dovoljnu infrastrukturu za toliku količinu električne energije mogu protjerati rudare da rudare u drugim zemljama“, naveo je Klak, dodajući da što se tiče BiH ima nekoliko firmi koje se ozbiljnije bave rudarenjem, ali na svjetskom nivou to nije veliko učešće.

„Naše tržište je veoma malo, pored velike zainteresovanosti, to je mala privreda, gdje ljudi uglavnom imaju oko dvije mašine za rudarenje, a one troše kao mala kvarcna grijalica i dosta ljudi se tokom zime grije na ove mašine“, zaključio je Klak.

Reklama

Kako je u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao Miloš Grujić, ekonomski stručnjak, trošenje struje nije problem dok god rudari redovno plaćaju račune.

„Kada veliki svjetski finansijski autoritet izjavi nešto o uštedi energije i energetskoj efikasnosti, onda cijene kriptovaluta padnu. To mi djeluje kao namjerno puštanje balona da neko zaradi na njemu“, rekao je Grujić, dodajući da će zainteresovanosti uvijek biti jer je to idealno za ljude željne brze zarade.

„Svaki put kada se pojavi nova vijest za kriptovalute poraste interes“, kazao je Grujić.

Kada je riječ o uređenosti tržišta kriptovaluta u BiH, Grujić je rekao da je teško govoriti o tržištu ove valute samo za jednu zemlju.

„Ovo je tipičan primjer integracije, globalizacije finansijskih tržišta. Kada pričamo o tržištu kriptovaluta, to je jedno veliko globalno tržište. Tržište kriptovaluta je ostvarenje sna liberala, jer se sve može posmatrati kao tržište koje nema jedan finansijski centralni autoritet“, zaključio je Grujić.

Osnivač prve kriptovalute u BiH pod nazivom RXC (RuXCrypto) Nedžad Smajić je za „Nezavisne novine“ rekao da je ovo projekat Crypto.ba zajednice koju je Smajić osnovao 2016. godine.

Reklama

„Naša kriptovaluta je nastala u cilju edukacije mladih. Ona nije započeta da se na njoj profitira, već da bude odskočna daska mladima iz BiH i šire da nauče osnove kriptovaluta. Valuta je u opticaju i može se kupiti“, naveo je Smajić, dodajući da je interes građana veliki, jer na ovaj način im je omogućeno da na svom jeziku rudare.

„Ona je decentralizovana, ja sam je samo započeo, a dalje ona nastavlja sama“, naveo je Smajić.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu