Connect with us

PRIVREDA

Željko Radić, direktor “Željeznica Republike Srpske”: Nema svrhe nabavljati brze vozove dok imamo loše pruge

Objavljeno

 


“Željeznice RS” trenutno imaju 1.973 zaposlena, što je za oko 130 radnika manje u odnosu na plan sistematizacije. Oko 300 kilometara pruge na području Srpske potrebno je obnoviti jer na tome nije rađeno od 30 do 50 godina, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” direktor “Željeznica RS” Željko Radić.

Naveo je da ovo preduzeće nastavlja sa planom restrukturisanja koji sprovode sa Svjetskom bankom, te dodao da je predviđeno da sve bude završeno do kraja godine.

– Polako ali sigurno stajemo na zdrave noge – rekao je Radić.

GLAS: Dokle se stiglo sa planom restrukturisanja preduzeća?

RADIĆ: Taj proces je u toku i trenutno treba završiti konverziju duga u kapital. Nakon toga, Skupština akcionara treba da donese odluku o formiranju novih preduzeća. Plan je da se taj proces završi tokom godine.

Reklama

GLAS: Šta je sa sistematizacijom radnih mjesta?

RADIĆ: Mi smo lani usvojili novu sistematizaciju i organizaciju radnih mjesta i na osnovu tog dokumenta predviđeno je da imamo 2.098 zaposlenih. Mi smo trenutno rasporedili od 65 do 70 odsto radnika na poslove prema novim ugovorima o radu. Sa tim nastavljamo. Treba da posvetimo pažnju i rješavanju pitanja radnika sa posebnim ograničenjima, a to su invalidi rada, njih ima 19, kao i dodatna 172 zaposlena sa smanjenom sposobnošću. Nastojimo da vidimo kako da ne oštetimo ove radnike. Trenutno imamo 1.973 radnika, što je manje za oko 130 u odnosu na plan sistematizacije.

GLAS: Da li je bilo otpuštanja?

RADIĆ: Nijedan radnik “Željeznica” nije otpušten. Broj zaposlenih je smanjivan penzionisanjem, dok su pojedini odlazili na lični zahtjev. Pojedini su otišli u druga preduzeća gdje su bolji uslovi rada. Mi smo čak u procesu prijema novih radnika. Raspisali smo konkurs za 57 radnika, a stiglo je 285 prijava. To su uglavnom mehaničari, bravari, mašinovođe, pružni radnici. Nastojimo da napravimo pozitivan trend razvoja preduzeća u kojem će ljudi željeti da rade, a ne da odlaze.

GLAS: Da li će biti dodatnog zapošljavanja?

RADIĆ: Mi ćemo paralelno sa smanjenjem radne snage ići sa novim zapošljavanjem. Za sve to moramo dobiti saglasnost nadležnih institucija i Svjetske banke.

Reklama

GLAS: Da li su povećane plate zaposlenih?

RADIĆ: U novim ugovorima zaposlenima su povećana primanja od marta. To je za radnike koji su dobili nove ugovore o radu. Nastavićemo sa tim i dalje, pa će pojedinima biti povećane plate od aprila. Primanja zaposlenih biće usklađena sa njihovim kompetencijama i sa stvarnim razredom kategorije kojoj pripadaju.

GLAS: Kakvo je trenutno stanje u “Željeznicama”?

RADIĆ: Stanje je zadovoljavajuće. Izmirujemo sve obaveze na vrijeme, nemamo pad poslovne aktivnosti, a prihodi rastu.  Sa najznačajnijim komitentom “Mitalom” sklopili smo trogodišnji ugovor koji bi trebalo da omogući održivost preduzeća. Naravno, izazova ima i potrebna su ulaganja u infrastrukturu. Oko 300 kilometara pruge potrebno je remontovati, jer to nije rađeno od 30 do 50 godina. To su značajna ulaganja. Taj posao treba da sprovede Vlada RS. Kada je riječ o putničkom saobraćaju, potrebno je obezbijediti nova vozna sredstva, a u onom dijelu koji će biti tržišno orijentisan, a to je naš kargo, potrebno je remontovati postojeće i nabaviti nove lokomotive.

GLAS: Kada na našim prugama možemo očekivati savremenije lokomotive?

RADIĆ: Ništa nam ne znači da sada nabavimo vozna sredstva koja će ići 200 kilometara na sat. Dakle, paralelno treba da ide proces rekonstrukcije pruga i podizanja njihovih performansi, a na kraju tog procesa se nabavljaju sredstva koja se mogu koristiti. Takva iskustva treba preuzeti iz Srbije.

Reklama

Karta ostaje ista

GLAS: Sve poskupljuje, pa da li ste i vi poskupjeli vaše usluge?

RADIĆ: Mi smo u ugovorima sa našim partnerima ostavili mogućnost poskupljenja usluga ako se nastavi trend daljeg rasta cijene energenata. To je za teretni saobraćaj. Usluge u putničkom saobraćaju nisu i neće poskupjeti.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu