Connect with us

PRIVREDA

Malinari iznijeli zahtjeve pred otkupljivače: Bez deset maraka za kilogram neće ni da beru

Objavljeno

 


Pred malinarima u Republici Srpskoj je još jedna neizvjesna sezona, jer je rod “crvenog zlata” ispod prosjeka, a od cijene koju im ponude hladnjačari zavisi da li će uopšte krenuti u berbu, jer svaki iznos niži od deset maraka po kilogramu za njih, kažu, znači debeli minus na računu i vodi ka uništenju zasada.

Ekspanzija uzgoja malina u Srpskoj, posebno u Podrinju, počela je prije nekoliko godina, kada su mnogi zasadili hektare i hektare obradive površine. Truda je trebalo mnogo, a zarada je bila solidna. Nakon tog zlatnog perioda uslijedio je sunovrat malinarstva pa je tokom jedne sezone kilogram ovog voća plaćan svega 1,50 KM, a prije tri godine cijena nije prelazila 2,20 KM, dok je 2020. godine za maline plaćano oko 3,50 KM.

Iako je i lanjski rod donekle podbacio, kvalitet voća je bio izuzetno dobar, a otkupna cijena dostizala je i 6,80 maraka po kilogramu.

Ovogodišnja berba, kažu malinari, trebalo bi da počne kroz desetak dana.

Dragomir Pavlović iz Teslića, koji uzgaja maline na pet dunuma, rekao je za “Glas Srpske” da će biti dobro ako ubere i 500 kilograma po dunumu.

– Rod će biti ispod prosjeka, s tim da je kvalitet bar za sada dobar. Otkupna cijena još nije poznata, ali ako ostane na nivou prošlogodišnje, ja ću iskrčiti malinjake. Neobjašnjivo je koliko je sve poskupjelo od đubriva pa nadalje, a da cijena roda ostane ista. Na osnovu svega toga sve ispod deset maraka znači minus za proizvođače – rekao je Pavlović naglasivši da hladnjačari mudro ćute i čekaju do zadnjeg časa da saopšte cijenu.

Reklama

Da malinjaci nisu u dobrom stanju potvrđuje i predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ljubiša Alempić, koji naglašava da je na tom području rod smanjen za više od 20 odsto.

– Malinjaci nisu ni približno u stanju u kakvom bi trebalo da budu. Berba će početi malo ranije nego lani, već oko 10. juna. Rijetki su zasadi koji će dati očekivani rod – rekao je Alempić.

Govoreći o otkupnoj cijeni istakao je da iako još nije poznata, malinari ni u kom slučaju neće pristati na ništa manje od 6,80 KM, koliko su otkupljivači prošle godine plaćali za kilogram, mada je i to, kaže, malo.

Hladnjačari tvrde da još imaju i robe od lani i da će tržište diktirati cijenu, ali da su male šanse da će ona dostići deset maraka po kilogramu.

– Na deset maraka proizvođaču za kilogram maline imamo još najmanje četiri marke troškova za ambalažu i zamrzavanje, tako da je to onda 14 KM, a teško da će izvozna cijena biti tolika, tako da je sve još neizvjesno – rekao je vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić i dodao da ove godine neće biti dovoljno količina voća.

Vlasnik hladnjače “Agros” Stamenko Katanić poručio je proizvođačima koji očekuju cijenu od deset maraka da već sada mogu početi krčiti malinjake, jer od te cijene nema ništa.

Reklama

– Mora i proizvođač malo da razmišlja glavom potrošača. Optimistična je varijanta da cijena ostane na nivou prošlogodišnje. I u Srbiji se priča da će početna cijena biti između pet i šest maraka – kazao je Katanić.

Kupina

Stamenko Katanić je rekao da je lani kilogram kupina plaćao pet maraka te da će ove godine situacija biti mnogo drugačija.

– Biće dobro ako kilogram kupina bude i dvije marke – poručio je ovaj hladnjačar.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu