Connect with us

TRŽIŠTA

Domaćim kupcima dostupniji ogrev

Objavljeno

 


Zabrana izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta iz BiH na 90 dana dovešće do normalizacije tržišta, podmirenja domaćih potreba i pada cijene tih proizvoda.

Sukob u Ukrajini doveo je do poremećaja na tržištu pa se Evropa okrenula ogrevu iz BiH, a s obzirom na enormnu potražnju i cijena je skočila. Domaći proizvođači u Evropi su prodavali tonu peleta i za 490 evra. To je uticalo i na skok cijene na domaćem tržištu pa je tona peleta dostigla i 600 maraka, što je duplo više nego lani, a osim toga, počelo je da manjka tog energenta u BiH. Poskupljenja peleta prate i cijene ogrevnog drveta pa je paleta dostigla čak 230 maraka, što je za 50 više u odnosu na ranije godine.

Da bi stali u kraj svim tim problemima i obezbijedili dovoljno sirovine i energenata za domaće prerađivače i potrošače, Savjet ministara BiH juče je na vanrednoj telefonskoj sjednici donio odluku o zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta iz BiH.

Prijedlog te odluke početkom juna ove godine uputio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. On je istakao da je ovom odlukom predviđena privremena zabrana izvoza oblovine, peleta i ogrevnog drveta do kraja septembra, odnosno 90 dana.

Košarac smatra da je neophodno smanjiti cijene ogrevnog drveta, peleta i oblovine, a nada se i da će preduzeća u RS i FBiH, te nadležna entitetska tijela, znati da iskoriste ovu odluku da bi se uticalo na proizvođače peleta da obore cijene.- Ovo je nepodnošljivo. Cijene peleta u BiH ne mogu se mjeriti sa cijenama u zapadnoevropskim zemljama. Pelet je poskupio 155 odsto u odnosu na prošlu godinu, a izvoz u prvih pet mjeseci povećao se za 78 odsto u odnosu na isti period lani. Da nije donesena ova odluka, ovo bi bio udar na budžet građana u BiH – rekao je Košarac i naglasio da odluka nije donesena samo bi pojedinci obezbjeđivali profit za sebe, dok bi ostali sjedili u hladnim kućama i stanovima.

Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Srpske Lazo Šinik rekao je “Glasu” da je ova odluka očekivana i opravdana.

Reklama

– Vjerovatno će biti potrebe da ova mjera bude produžena bar kada je riječ o izvozu oblovine i ogrevnog drveta. Sve više domaćinstava je instaliralo kotlove na pelet i prelazi na tu vrstu grijanja i to treba imati u vidu kada je riječ o snabdijevanju, domaće tržište mora biti prioritet – poručio je Šinik.

Menadžer firme “Drvosječa” koja posluje i u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici Muhamed Helać rekao je da će u nerednom periodu domaći drvoprerađivači morati da se oslone na domaće tržište i poslovanje, ali i da cijene prilagode našim standardima.

– Zabrana izvoza izazvaće lančanu reakciju, a to je da će svi u lancu snabdijevanja drvnim sortimentima morati da spuste cijene svojih proizvoda. To svakako neće ići preko noći i cijene sigurno nikada više neće biti iste kao lani, ali će biti snižene – poručio je Helać.

Ugovori

Lazo Šinik je istakao da su pelet i briket uvijek posmatrani posebno, ali da se zabrana morala staviti i na plasman tih energenata, jer je došlo do divljanja cijena.

– Svjesni smo posljedica koje mogu imati proizvođači peleta i briketa koji imaju ugovore sa inopartnerima, ali vjerujem da će oni, kad stanje na domaćem tržištu bude stabilizovano, nastaviti poslovanje sa partnerima iz inostranstva – rekao je Šinik.

Reklama

Glas Srpske

TRŽIŠTA

Pica u Hrvatskoj među najskupljim u EU

Objavljeno

 

​Pice su u Hrvatskoj tokom 2022. poskupjele za 28.2 odsto, što je četvrti najveći rast u EU. (više…)

Nastavite čitati

ANALIZE

Suzbijanje cijena glavni zadatak

Objavljeno

 

Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)

Nastavite čitati

TRŽIŠTA

Kako će funkcionisati digitalni evro

Objavljeno

 

Digitalni evro projekt je „digitalizacije“ evropske zajedničke valute a takav bi novac bio elektroničko sredstvo plaćanja kojim bi se mogli služiti svi u evropodručju. (više…)

Nastavite čitati

U trendu