Connect with us

PRIVREDA

Počela realizacija dogovora Dodik – Orban: Bespovratna sredstva Mađarske prvo stižu poljoprivrednicima

Objavljeno

 


Ono što su prošlog novembra dogovorili Milorad Dodik i Viktor Orban počelo je da se realizuje. Riječ je o 28 miliona evra podrške Vlade Mađarske domaćim poljoprivrednicima i privredi. U prvom krugu podrška ide poljoprivrednicia za subvencionisanje nabavke poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata. Fondacija za održivi razvoj Republike Srpske „Progresus“ će raspisati javni poziv 1. sempembra. Promocija programa je već počela, prve adrese su bile Prnjavor i Derventa.

Nema poljoprivrede bez mehanizacije! Onima koji je to glavni izvor prihoda moraju da je ili obnavljaju ili kupuju. Zbog toga su, kažu prnjavorski poljoprivrednici, subvencije mađarske Vlade za njih veoma značajne.

Poljoprivrednik Zlatko Јokić iz Velike Ilove, koji ima farmu muznih krava i bavi se biljnom proizvodnjom, kaže da se svake godine na razne načine snalaze kako bi nabavili novu opremu i mehanizaciju.

– Ovo je izuzetno dobar projekat i sigurno će biti od velike pomoći našim poljoprivrednicima, ne samo za Prnjavor nego i cijelu Republiku Srpsku. Mi utvrđujemo prioritete, a u narednom periodu bi nam od izuzetnog značaja bilo iznalaženje načina skladištenja, čuvanja i obrade žitarica – kaže Јokić.

Poljoprivrednici Srpske imaju pravo na bespovratna sredstva do 70 odsto od ukupnih troškova za nabavku mehanizacije, opreme i alata. Poljoprivrednik plaća najmanje 30 odsto učešća. Tako korisik fonda za nabavku poljoprivredne mehanizacije može da dobije između 2.500 hiljade i 25.000 hiljada evra. U doba inflacije, ova sredstva za njih su vjetar u leđa.

Dejan Vejić, poljoprivrednik iz Dervente, kaže da u današnje vrijeme poskupljenja teško opstaju.

Reklama

– Sve je poskupilo, a naši proizvodi nisu, tako da će ova pomoć značiti mnogo. Manje ću izdvojiti para iz svog budžeta – naglašava Vejić.

Pravo na učešće imaju poljoprivrednici koji posjeduju zemlju na području Republike Srpske i Brčko Distrikta. Program koji će doprinijeti razvoju lokalnih zajednica danas je predstavljen u Prnjavoru i Derventi.

Mišo Vujić iz Opštinskog odjeljenja za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izrazio je očekivanje da će poljoprivredni proizvođači kroz ovaj program podrške dodatno obnoviti mehanizaciju kako bi u narednom periodu lakše obavljali poljoprivrednu proizvodnju.

On kaže da je ovo Odjeljenje na raspolaganju svim poljoprivrednicima sa područja opštine za dodatne informacije i kao pomoć za popunjavanje aplikacija iz javnog poziva.

Gradonačelnik Dervente je istakao da je ovaj grad „objeručke“ prihvatio mogućnost učešća, da su sazvali poljoprivredne proizvođače da se detaljnije upoznaju o čemu je riječ.

– Zamislite da jedan proizvod mađarskog proizvođača koji vrijedi 10 hiljada evra dobijete za tri hiljade evra. Oduševljen sam ponuđenim i vjerujem da će naši poljoprivredni proizvođači iskoristiti ovaj momenat – dodao je Simić.

Reklama

Prezentacijama su priustvovali i distributeri mađarske mehanizacije jer je uslov da zainteresovani kupe mehanizaciju, opremu ili alate mađarske proizvodnje. Takođe, treba da budu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava ili da imaju poljoprivrednu djelatnost ako je riječ o pravnim licima.

– Izmirene obaveze za poreze i doprinsoe su jedan od uslova, takođe i da nema pristiglih dugovanja koja mogu da opterete realizaciju programa – rekla je direktorka Fondacije „Progresus“ Andrea Јaglica.

Fondacija za održivi razvoj Republike Srpske će raspisati javni poziv 1. sempembra. Ukupan iznos koji je mađarska Vlada izdvojila za podršku privredi i poljoprivredi Srpske je oko 28 miliona evra. Program će biti predstavljen u 15 lokalnih zajednica, a već danas u Doboju.

RTRS

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu