PRIVREDA
Pašalić: Izdvojeno između 40 i 50 miliona KM za poljoprivrednike
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je u protekle četiri godine resorno ministarstvo izdvojilo između 40 i 50 miliona KM za zahtjeve poljoprivrednih proizvođača, te da nijedan proizvođač nije odbijen u mandatu sadašnje Vlade.
Pašalić je podsjetio da je nabavljeno više od 1.100 novih traktora, 4.200 priključaka, izgrađeno više od 100 staja i nabavljeno 15 automatskih muznih robota za farmere.
– To su mjere na koje sam ponosan. Mislim da je sve ovo mnogo značilo poljoprivrednicima, jer ih čini konkurentnijim – rekao je Pašalić danas za Alternativnu televiziju.
Pašalić je istakao da svaku investiciju farmera na svojoj farmi, da li je riječ o izgradnji objekta ili nabavci opreme, Ministarstvo finansira sa 30 odsto, minimalno 40 odsto, ako su to gazdinstva na većoj nadmorskoj visini ili 50 odsto ako su to organski proizvođači.
Prema njegovim riječima, plan je da se još snažnije nastavi finasirati poljoprivredna proizvodnja.
– Vidjeli smo krizne situacije u zadnje tri godine, kao što su pandemija virusa korona i da je osnovno pitanje tada bilo imamo li dovoljno hrane. Zato moramo snažnije podržavati proizvodnju, ne samo finansijski i ne samo od vlada, nego i od opština, gradova, kantona, sa državnog nivoa. Moramo prenositi znanja našim poljoprivrednim proizvođačima, jer poljoprivreda se ne razvija isključivo zahvaljujući podsticajima, nego primjeni novih znanja – dodao je Pašalić.
On je naglasio da je Vlada Republike Srpske uspjela da u kriznim situacijama da obezbijedi dodatna sredstva i održi stabilnu proizvodnju i dovoljno hrane za stanovništvo.
Govoreći o samozapošljavanju poljoprivrednih stručnjaka i inženjera, Pašalić je naveo da je ovo dobra mjera, te da je neophodno u kontinuitetu ulagati u sposobne agronome.
– Svaki od tih mladih agronoma je dobio od Ministarstva 40.000 KM i smatramo da je to ozbiljan novac koji može uz prethodno znanje i imanje da obezbijedi start za poljoprivrednu proizvodnju – istakao je ministar poljoprivrede Srpske.
On je podsjetio i na podršku ženama sa sela koje su u ovoj godini podržane sa 5.000 KM.
Pašalić je rekao da je u izgradnju sistema za navodnjavanje uloženo desetine miliona KM i da su ti sistemi uglavnom besplatni za korištenje.
– To finansiramo ili iz budžeta Srpske ili sa našim partnerima. To su kapitalni projekti, a za svakog proizvođača koji na svom imanju postavi sistem, nabavi pumpu, tifon, cijevi, obezbjeđujemo povrat od 30 do 40 odsto – rekao je Pašalić.
On smatra da je organska proizvodnja veliki potencijal i nešto što proizvođačima može obezbijediti dobar prihod, kao i da će podsticaji za ovaj sektor biti milion maraka u ovoj godini.
– Ako kažem da smo 2018, godine imali oko 20 sertifikovanih organskih proizvođača, danas imamo oko 70. Ako smo imali tad oko 200 hektara, danas imamo 1.200. Nismo imali uopšte sertifikovanih organskih proizvođača u animalnoj proizvodnji, a danas imamo oko 1.500 grla, oko 200 košnica – poručio je Pašalić.
Pašalić je pohvalio rad protivgradne preventive u Srpskoj, naglasivši da će ovaj sistem biti pušten i u Hercegovini, te da se postavljaju protivgradne stanice na području Podrinja, gdje će se braniti i dio Srbije uz rijeku Drinu, što je zajednički projekat sa Vladom Srbije.
On je rekao da je Vlada uspjela reagovati uprkos globalnim problemima koji nisu zaobišli ni Srpsku, kao što su rast cijena repromaterijala i skupog đubriva i goriva, te rast cijene sjemena pšenice.
– Najavili smo da će naši proizvođači pšenice imati 500 KM po hektaru. Sa druge strane olakšavajuća okolnost je da su i ti finalni proizvodi skuplji i ta se visoka cijena sjetve kompenzuje visokom cijenom krajnjeg proizvoda, ali opet se mora pomoći proizvođačima i fokus će nam biti mjere koje moraju da pomognu da se sjetva obavi kako treba – dodao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, BiH sa svojim brojem muznih grla može da proizvede dovoljno mlijeka za svoje potrebe.
Pašalić je poručio da je prioritet resornog ministarstva i Vlade Srpske da se zadrži dinamika isplate podsticaja.
– Potrebno je i baviti se pripremom novog budžeta i kreiranjem novih mjera kako bismo mogli obuhvatiti mala gazdinstva koja do sada nisu bila obuhvaćena sistemom podsticaja – zaključio je ministar poljoprivrede Srpske.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca