PRIVREDA
Počela realizacija dogovora Dodik – Orban: Bespovratna sredstva Mađarske prvo stižu poljoprivrednicima
Ono što su prošlog novembra dogovorili Milorad Dodik i Viktor Orban počelo je da se realizuje. Riječ je o 28 miliona evra podrške Vlade Mađarske domaćim poljoprivrednicima i privredi. U prvom krugu podrška ide poljoprivrednicia za subvencionisanje nabavke poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata. Fondacija za održivi razvoj Republike Srpske „Progresus“ će raspisati javni poziv 1. sempembra. Promocija programa je već počela, prve adrese su bile Prnjavor i Derventa.
Nema poljoprivrede bez mehanizacije! Onima koji je to glavni izvor prihoda moraju da je ili obnavljaju ili kupuju. Zbog toga su, kažu prnjavorski poljoprivrednici, subvencije mađarske Vlade za njih veoma značajne.
Poljoprivrednik Zlatko Јokić iz Velike Ilove, koji ima farmu muznih krava i bavi se biljnom proizvodnjom, kaže da se svake godine na razne načine snalaze kako bi nabavili novu opremu i mehanizaciju.
– Ovo je izuzetno dobar projekat i sigurno će biti od velike pomoći našim poljoprivrednicima, ne samo za Prnjavor nego i cijelu Republiku Srpsku. Mi utvrđujemo prioritete, a u narednom periodu bi nam od izuzetnog značaja bilo iznalaženje načina skladištenja, čuvanja i obrade žitarica – kaže Јokić.
Poljoprivrednici Srpske imaju pravo na bespovratna sredstva do 70 odsto od ukupnih troškova za nabavku mehanizacije, opreme i alata. Poljoprivrednik plaća najmanje 30 odsto učešća. Tako korisik fonda za nabavku poljoprivredne mehanizacije može da dobije između 2.500 hiljade i 25.000 hiljada evra. U doba inflacije, ova sredstva za njih su vjetar u leđa.
Dejan Vejić, poljoprivrednik iz Dervente, kaže da u današnje vrijeme poskupljenja teško opstaju.
– Sve je poskupilo, a naši proizvodi nisu, tako da će ova pomoć značiti mnogo. Manje ću izdvojiti para iz svog budžeta – naglašava Vejić.
Pravo na učešće imaju poljoprivrednici koji posjeduju zemlju na području Republike Srpske i Brčko Distrikta. Program koji će doprinijeti razvoju lokalnih zajednica danas je predstavljen u Prnjavoru i Derventi.
Mišo Vujić iz Opštinskog odjeljenja za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izrazio je očekivanje da će poljoprivredni proizvođači kroz ovaj program podrške dodatno obnoviti mehanizaciju kako bi u narednom periodu lakše obavljali poljoprivrednu proizvodnju.
On kaže da je ovo Odjeljenje na raspolaganju svim poljoprivrednicima sa područja opštine za dodatne informacije i kao pomoć za popunjavanje aplikacija iz javnog poziva.
Gradonačelnik Dervente je istakao da je ovaj grad „objeručke“ prihvatio mogućnost učešća, da su sazvali poljoprivredne proizvođače da se detaljnije upoznaju o čemu je riječ.
– Zamislite da jedan proizvod mađarskog proizvođača koji vrijedi 10 hiljada evra dobijete za tri hiljade evra. Oduševljen sam ponuđenim i vjerujem da će naši poljoprivredni proizvođači iskoristiti ovaj momenat – dodao je Simić.
Prezentacijama su priustvovali i distributeri mađarske mehanizacije jer je uslov da zainteresovani kupe mehanizaciju, opremu ili alate mađarske proizvodnje. Takođe, treba da budu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava ili da imaju poljoprivrednu djelatnost ako je riječ o pravnim licima.
– Izmirene obaveze za poreze i doprinsoe su jedan od uslova, takođe i da nema pristiglih dugovanja koja mogu da opterete realizaciju programa – rekla je direktorka Fondacije „Progresus“ Andrea Јaglica.
Fondacija za održivi razvoj Republike Srpske će raspisati javni poziv 1. sempembra. Ukupan iznos koji je mađarska Vlada izdvojila za podršku privredi i poljoprivredi Srpske je oko 28 miliona evra. Program će biti predstavljen u 15 lokalnih zajednica, a već danas u Doboju.
RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca