PRIVREDA
Energenti staju na put investitorima
Imajući u vidu da gotovo cijela 2022. godina protiče u vanrednim uslovima rata u Ukrajini, pada BDP-a u zemljama EU, visoke inflacije u svijetu i rasta kamatnih stopa, globalni nivo ulaganja biće sigurno u padu, što će se osjetiti i u BiH, a posebnu prevagu u odlučivanju na adresama investitora imaće i stanje sa energentima.
Na te i druge potencijalne probleme na tržištu ukazano je u programu rada Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH za narednu godinu, a koji je dostavljen u fazu konsultacija prije slanja na odobravanje Savjetu ministara.
FIPA je agencija nadležna za promociju i unapređenje direktnih stranih investicija te za kreiranje imidža o BiH kao zemlji koja je siguran partner za ulaganje kapitala. Postojeće projekcije ukazuju da su srednja i istočna Evropa, a time i BiH, u dobrom položaju da iskoristi prednosti i priliku da privuče određeni broj kompanija koja imaju proizvodnju u Ukrajini. Na toj listi su investitori iz Holandije, Velike Britanije, Švajcarske i Njemačke. Vodeći ekonomisti, kako piše u planu FIPA, savjetuju nastavak ulaganja svim investitorima.
– Vjerujemo da bi BiH, ukoliko bude unaprijedila poslovni ambijent, bila interesantna za nove investicije, posebno u metaloprerađivačkom sektoru, obnovljivim izvorima energije, informacionim tehnologijama, turizmu, kao i u prehrambenoj industriji – navedeno je u planu FIPA.
Ipak, uvažavajući neizvjesnost kretanja privrednih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenje trgovine i gubitka povjerenja, očekivano je i da ukupan nivo ulaganja bude smanjen u toku 2023. godine zbog pogoršanja raspoloženja prema riziku i padu cijena dionica.
– Sa druge strane, pozitivan trend rasta interesa evropskih kompanija za područje zapadnog Balkana u postpandemijskom periodu se nastavlja. Sve to može biti prilika BiH da iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadnoevropskih kompanija, koje imaju proizvodne pogone na području Azije, ali i kompanija koje su ih imale u Ukrajini i Rusiji – piše u dokumentu.
Fokus će biti na tržištima Njemačke, Austrije, Švajcarske, Italije i Holandije, ali će se pažnja pokloniti i Turskoj, skandinavskim zemljama i Bliskom Istoku te američkim kompanijama koje posluju u centralnoj Evropi u 2023. godini, a iz FIPA, gdje je na mjestu direktora Milica Marković, poručuju i da veoma važan oblik saradnje ostaje sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom koje su uz Austriju duži niz godina najveći investitori u BiH.
Markovićeva za “Glas” kaže da BiH nije izolovana zemlja te da će dijeliti sudbinu drugih kao i tokom udara pandemije virusa korona.
– I na nas se reflektuju neprilike iz daljeg i bližeg okruženja. Posebno bi do izražaja mogla doći energetska kriza koja raste na globalnom planu. To će sigurno uticati na strane investitore u smislu rentabilnosti i profitabilnosti za poslovanje u BiH. Da li da razvijaju nove poslove ili uopšte dolaze – istakla je Markovićeva.
Energetska kriza, podvlači, utiče na mnoge faktore života pa i na odluke stranih investitora da li će započinjati nove poslove ili čuvati novac za bolja vremena.
Pozitivni pomaci
Direktna strana ulaganja u 2021, prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, iznose 971,2 miliona KM što je za 32 odsto više nego godinu ranije u BiH. Prošlogodišnji iznos direktnih stranih ulaganja je najveći od 2009. Najviše su investirale Švajcarska, Turska i Velika Britanija, a iz FIPA poručuju da sarađuju sa postojećim investitorima u otklanjanju administrativnih prepreka koje im stoje na putu širenja poslova.
Glas Srpske
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli