Connect with us

PRIVREDA

Predah od vožnje tek dogodine

Objavljeno

 


Vozači u Srpskoj i dalje voze domaćim dionicama autoputa bez predaha, jer ni godinama nakon što su dodijeljene koncesije nisu izgrađena mjesta za odmor, a po svemu sudeći prvo će svjetlo dana ugledati odmorište “Lužani” na relaciji Banjaluka – Gradiška, čija bi gradnja trebalo da počne na proljeće.

Koncesija za izgradnju odmorišta “Lužani” dodijeljena je 2018. godine kompaniji “Super petrol”, a rok za izgradnju bio je tri godine.

Menadžer prodaje u kompaniji “Super petrol” Saša Ćejić rekao je za “Glas Srpske” da su u međuvremenu potpisali i aneks ugovora te da vjeruje da će do kraja iduće godine odmorište biti na raspolaganju vozačima.

– Iza nas je mnogo posla. Doveli smo struju, vodu i rasvjetu do lokacije. Prije nekoliko dana stigla je i upotrebna dozvola za trafo-stanicu, odobreni su lokacijski uslovi, spreman projekat, još čekamo građevinsku dozvolu – ispričao je Ćejić.

Naglasio je da su do sada obezbijedili veliki dio opreme, kupili cisterne i samo čekaju građevinsku dozvolu.

– Čim dobijemo dozvolu i vremenski uslovi budu pogodni počećemo izgradnju, najkasnije na proljeće – kazao je Ćejić.

Reklama

Lokacija na kojoj će niknuti odmorište “Lužani” smještena je između dvije petlje, prve koja povezuje autoput sa magistralnim putem i druge koja povezuje autoput sa regionalnim putem.

Prema planu investitora vozači će na autoputu Banjaluka – Gradiška, dužine 32 kilometra, u mjestu Lužani s obje strane imati prostor za predah. Planirano je da s obje strane autoputa budu izgrađene benzinske stanice, restorani, zatim punjači za električna vozila, auto-praonice, parkinzi te sadržaji za djecu.

Za korišćenje koncesije, koja se dodjeljuje na period od 30 godina, koncesionar se obavezao da će plaćati koncesionu naknadu. Ona se sastoji od jednokratne naknade za ustupljeno pravo korišćenja u iznosu od 134.473 KM i naknade u iznosu od dva odsto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem koncesione djelatnosti.

Na izgradnju mjesta za odmor čekaju još i oni koji putuju autoputem “9. januar” od Banjaluke do Doboja. Naime, koncesija za izgradnju odmorišta “Brkića voda”, na području Dervente, dodijeljena je preduzeću “Brčko gas” polovinom 2019. godine, međutim odmorište još nije izgrađeno. U toj firmi juče nismo uspjeli dobiti komentar dokle se stiglo sa ovom investicijom.

Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Autoputevi RS” Slobodan Stanarević rekao je “Glasu” da očekuje da će izgradnja “Lužana” početi veoma brzo.

– Mi nismo dali saglasnost firmi “Brčko gas” za produženje ugovora jer nisu pokazivali nikakvu želju i volju da završe posao, a tu je sve bilo spremno za gradnju, ali su dobili saglasnost od Ministarstva saobraćaja i veza RS pa su njima obećali da će u idućoj godini i oni započeti gradnju. Sa druge strane postoji opravdanje za lokaciju u Lužanima, jer “Autoputevi” tamo nisu bili doveli vodu – pojasnio je Stanarević i dodao da odmorišta nedostaju da bi usluga autoputeva bila potpuna.

Reklama

Kazao je i da ovom preduzeću stižu pritužbe građana jer nema ni benzinske stanice ni mjesta za odmor na autoputevima.

“Vrbas”

Slobodan Stanarević je ispričao da je jedna kompanija zainteresovana da gradi odmorište “Vrbas” na lokaciji između Prnjavora i Laktaša.

– U toku su pregovori sa Vladom Srpske pa ćemo vidjeti šta će od toga biti – rekao je Stanarević.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu