PRIVREDA
Sve teže do plodnog tla
Razvoju domaćeg agrara na putu stoji manjak kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali i konstantno poskupljenje zakupa oranica čija je prosječna cijena lani iznosila 244 KM po hektaru.
Cijena poljoprivrednog zemljišta prema tvrdnjama ratara varira u zavisnosti od tipa zemljišta, kvaliteta tla, dijela Srpske, veličine parcele i niza drugih faktora.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna cijena zakupa oranica u 2018. godini iznosila je 240 KM po hektaru, livada 130, a pašnjaka 80,1 KM. Cijene prema statistici iz godine u godinu blago rastu pa je tako lani zakup oranica iznosio 243,9 KM po hektaru, livada 136,5 i pašnjaka 86,6 KM.
U Semberiji, najvećem poljoprivrednom kraju Srpske, cijene zakupa daleko su veće od republičkog prosjeka.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže za “Glas” da ratari zakup zemljišta na godišnjem nivou plaćaju od 250 do 700 KM.
– Prosječna cijena dobre parcele sa kvalitetnim tlom košta oko 500 KM po hektaru, ali daleko veći problem je što u Bijeljini uopšte nema slobodnog poljoprivrednog zemljišta, skoro sve se obrađuje. Potražnja je velika pa samim tim i cijene rastu. Plus što kod iznajmljivanja privatnog zemljišta ugovore o zakupu mahom sklapamo na godinu dana, što nas ograničava u planiranju budućnosti. Jer mi uložimo novac, a privatnik se predomisli i iduće godine zemljište da onom ko ponudi više novca – rekao je Radić i dodao da se cijene zakupa državnog zemljišta ne mijenjaju, jer se koncesije dodjeljuju na period od nekoliko decenija.
Nedostatak kvalitetnog zemljišta, tvrdi vlasnik firme “Zelen gaj” iz Gradiške Ranko Sarajlić, daleko je veći problem od same cijene zakupa.
– Zemljište u privatnom vlasništvu na području Gradiše iznajmljuje se po cijeni od 200 do 300 KM po hektaru i nekih ozbiljnih slobodnih površina nema. Cijene prije pet godina su bile oko 100 KM, a rast do kojeg je došlo nije toliki problem u odnosu na druge koji nas muče. Učešće troškova za đubrivo poraslo je po hektaru za oko 1.500 KM u kratko vrijeme – kazuje Sarajlić za “Glas” i dodaje da je dodatni problem što je zemljište “istrošeno” usljed višegodišnjeg obrađivanja bez ulaganja na prirodan način, zbog čega je nemoguće postići dobre prinose.
Kada su u pitanju oranice u državnom vlasništvu, Sarajlić kaže da se njihova cijena na području Gradiške kreće od 80 do 120 KM po hektaru.
– Kod državnog zemljišta postoje neke druge obaveze, ne samo izdvajanje za zakup, tako da dođe na isto. Dobra stvar je što se koncesije mogu izdati i na period od 50 godina, tako da jednom kad dobiješ parcelu riješio si to pitanje – kazuje Sarajlić i navodi da pravo na zakup državnog zemljišta imaju pravna lica koja zapošljavaju radnike i redovno plaćaju sve obaveze.
Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi RS i vlasnik firme “MG Gold” iz Donjih Žabara Goran Mitrović kaže da u Posavini ima slobodnog poljoprivrednog zemljišta, ali je nažalost zapušteno.
– Krčenje i privođenje namjeni nije isplativo, iako se svake godine značajan dio parcela pretvori u oranice. Cijena zakupa kreće se od 300 do 600 KM, zavisi od klase, uređenosti, blizine puta – navodi Mitrović.
Neisplativa investicija
Ranko Sarajlić kaže da je cijena iznajmljivanja zemljišta sa aspekta onog koji je daje u zakup izuzetno niska.
– Zemljište kupite za 10.000 KM po hektaru i onda ga dajete u zakup po 300 KM godišnje i tim tempom treba više od 30 godina da se investicija isplati, što je neisplativo – smatra Sarajlić.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca