PRIVREDA
Milunović: Nema pada ekonomske aktivnosti u Srpskoj
BANJALUKA – U Republici Srpskoj nema pada ekonomske aktivnosti, BDP i industrijska proizvodnja kontinuirano rastu, spoljnotrgovinski deficit je najmanji u posljednjih 10 godina, plate i penzije su veće nego 2015, a broj zaposlenih najveći ikada zabilježen, izjavio je Srni savjetnik premijera Srpske za ekonomska pitanja Darko Milunović.
Milunović je, povodom petogodišnjice mandata premijera Republike Srpske Željke Cvijanović, istakao da se u javnosti mnogo analiziraju pokazatelji i vrše različita poređenja, a da su najglasniji u tom analiziranju neki opozicionari, koji namjerno zanemaruju period kada su bili na vlasti i izostavljaju podatke iz tog vremena.
“Osim toga što se u analizi rezultata ne dotiču perioda kada je na vlasti u Republici Srpskoj bila sadašnja opozicija, poređenja se često rade vrlo nekonzistentno i ciljano se kod svakog pokazatelja bira različita godina kao ishodište (nekada je to 2008. godina, kod drugog pokazatelja 2010. godina i tako redom…)”, naveo je Milunović.
On je istakao da je bruto domaći proizvod (BDP) u 2016. godini ostvaren realan rast od 3,5 odsto, što je bio najveći rast u regionu, koji je nastavljen i u prva tri kvartala 2017. godine.
“Sve ovo ukazuje da nema pada ekonomske aktivnosti o kome opozicija priča. Ako uporedimo sa periodom kada je opozicija bila na vlasti važno je imati u vidu da je nominalni BDP u 2016. godini iznosio 9.632 miliona KM i veći je za 69,2 odsto u odnosu na 2005. godinu”, kaže Milunović.
On je dodao da su samo niske baze u periodu 2001-2005. godina omogućile pozitivne stope rasta tada, te da su svake godine od 2013. do danas pozitivne stope rasta, a to je i period u kojem su Republiku Srpsku zadesile najveće poplave u njenoj istoriji, kao i velika suša.
Milunović je naveo da je BDP po glavi stanovnika u 2016. godini iznosio 8.321 KM i da je veći više od duplo u odnosu na prosjek perioda 2001-2005. godine.
On je dodao i da je svake godine od 2013. do danas ostvaren rast industrijske proizvodnje, odnosno da je indeks industrijske proizvodnje uvijek bio pozitivan.
Ovo je, napomenuo je Milunović, najznačajniji indeks koji pokazuje kretanje privrede jedne zemlje i njegove pozitivne vrijednosti pokazuju da se privredna aktivnost Republike Srpske iz godine u godinu poboljšava.
“U 2016. godini rast industrijske proizvodnje bio je čak 8,2 odsto. Rast je nastavljen i u 2017. Stalno se povećava broj zaposlenih u industriji. U prerađivačkoj industriji je, prema podacima iz septembra 2017, zaposleno 55.718 radnika”, naveo je Milunović.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska danas ima najmanji spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 10 godina, od 2006. godine, a istovremeno i najveću pokrivenost od kada se mjeri ovaj agregat u Republici Srpskoj.
Najveći spoljnotrgovinski deficit u odnosu na BDP, kako je naveo Milunović, bio je u 2005. godini kada je iznosio 32 odsto, a najmanji je zabilježen u 2016. godini kada je iznosio 16,2 odsto, naveo je Milunović
On je istakao da se pokrivenost uvoza izvozom povećala sa 38,3 odsto u 2005. godini na 71,6 odsto u 2017. godini.
“Kada pokrivenost uvoza izvozom posmatramo kroz vrijeme dolazimo do sljedećih zaključaka – od 2001. do 2005. godine pokrivenost je bila stalno na nivou do 35 odsto, (jedino je u 2005. iznosila 38,3 odsto). Najniža pokrivenost zabilježena je u 2002. i 2003. godini (oko 26 odsto)”, kaže Milunović.
On je napomenuo da je od 2013. godine do danas pokrivenost uglavnom bila oko 60 odsto, a u 2016. prešla je 65 odsto, u 2017. je iznad 70 odsto, dok je u januaru 2018. godine izvoz veći od uvoza, pokrivenost 100.7 odsto.
“Mandat Željke Cvijanović je karakterističan po konstantnom rastu spoljnotrgovinske razmjene, ali i po tome da su stope rasta izvoza uvijek veće nego stope rasta uvoza. Ovi rezultati su i pokazatelj rasta konkurentnosti domaćih privrednih subjekata, kao i njihove bolje vidljivosti van naših granica, što pobija tezu opozicije da Vlada ne stvara dobar ambijent za poslovanje”, ocijenio je Milunović.
On je istakao da je broj zaposlenih u septembru 2017. godine iznosio 263.476 lica i najveći je broj ikada zabilježen, da je prosječan broj zaposlenih u prošloj godini bio 260.608 lica, te da je veći za 17.984 ili 7,4 odsto u odnosu na prosječan broj u 2005.
Povećanje broja zaposlenih je rezultat povećanja u realnom sektoru, naglasio je Milunović, te dodao da anketna stopa nezaposlenosti u 2017. iznosi oko 21 odsto, što je najbolji rezultat od kada se mjeri ova kategorija u Republici Srpskoj.
Milunović je naveo da je prosječan broj nezaposlenih u 2017. bio 120.547 lica i da je manji za 31.052 ili 20,5 odsto nego 2005. godine.
“Imajući u vidu da se istovremeno i broj zaposlenih povaćavao, ne može se prihvatiti tvrdnja nekih kako je pad nezaposlenosti isključivo rezultat odlaska mladih iz Republike Srpske. Migracije postoje, ali iste su manje od migracija u Federaciji BiH ili okruženju. Takođe, negativne stope prirodnog priraštaja su loša karakteristika čitavog regiona”, napomenuo je Milunović.
On je naglasio da sadašnja opozicija ima najmanje pravo da komentariše prosječne plate, jer su one danas neuporedivo veće nego u periodu 2001-2005. godina.
Osim toga, dodao je Milunović, u periodu 2013-2018. godine postignuta je potpuna redovnost svih isplata, iako opozicija stalno u javnim nastupima predviđa kolaps sistema.
“Redovnost se postiže sa znatno višim prosječnim platama i neuporedivo većim brojem zaposlenih, nego u periodu kada je opozicija bila na vlasti u Republici Srpskoj”, smatra Milunović.
On je naveo podatak da je prosječna penzija u 2017. bila 350 KM i da je veća za skoro 90 odsto nego kakav je bio njen prosjek 2005. godine, te je ta razlika više izražena ukoliko bi se uporedili sa periodom kada je u Vladi bio PDP.
“Čudno je da se PDP bavi ovom temom, kada je period njihove vladavine, između ostalog, karakterističan po smanjenju penzija”, rekao je Milunović, te naglasio kako predstavnici opozicionih partija često selektivno prikazuju podatke iz određenih oblasti.
Kao primjer je naveo da netačno govore o oduzetim penzijama, jer je riječ o gubitku statusa zagarantovane penzije, koja je preko mjesečnog i godišnjeg boračkog dodatka nadomještena.
Milunović je ukazao na važnost da je Vlada u 2018. godini povećala osnovicu za porodične i lične invalidnine za dva odsto, što će uz prethodna povećanja činiti ukupno povećanje od preko 16 odsto. Ne samo to, dodao je on, mjesečni borački dodatak povećan je za 3,1 odsto, a godišnji za 8,8 odsto.
“S druge strane, oni zanemaruju da je istim zakonskim rješenjem istovremeno 56.000 penzionera steklo pravo na veću penziju. Penzije i u ovoj godini rastu za dva odsto (1. april ove godine), što je ukupno oko 17 odsto od početka mandata Željke Cvijanović”, kaže Milunović.
On je dodao da su penzije najčešće povećavane u njenom mandatu, a prebacivanjem penzija na trezor dat im je najviši prioritet, te da je jaz između penzionera i zaposlenih manji, jer je udio prosječne penzije u prosječnoj plati je bio 34 odsto do 38,5 odsto (do 2005), a sada je 42 odsto.
Kada je riječ o dugu, Milunović je rekao da se stanje ne pogoršava, kako to opozicija ističe, već naprotiv.
“U prilog tome da se finansijska slika popravlja govori i podatak da smo npr. u 2017. godini povukli 100 miliona KM manje nego što je planirano, kao i da smo u februaru i martu 2018. godine odustali od emisije hartija od vrijednosti od 30 miliona KM, jer nam nije potreban taj novac”, objasnio je Milunović.
Prema posljednjim podacima, zaključno sa 31. januarom ove godine, javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 4.23 milijarde KM ili 40,01 odsto BDP-a, što je znatno ispod ograničenja duga, koje prema Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske iznosi 55 odsto BDP-a za javni dug Srpske ili 60 odsto BDP-a za ukupan dug.
“Poređenja radi, u periodu 2004. ili 2005. godine udio javnog duga u BDP bio je znatno nepovoljniji nego danas… Ako ovaj podatak uporedimo sa 2005. godinom, kada je udio javnog duga u BDP bio 54,6 odsto, jasno je da je danas i po ovom segmentu bolja situacija”, naveo je Milunović.
On je istakao da je u prethodnim godinama bilo perioda kada je dug bio viši nego danas, ali da javni dug nikada nije bio iznad 55 odsto BDP-a, niti ukupni dug iznad 60 odsto BDP-a.
Milunović je rekao da dug u posljednje tri-četiri godine ima tendenciju pada, a da je prošle godine bio najniži u posljednje četiri godine.
On je naveo podatak da je dug bio manji u 2016. nego u 2015. godini, a u 2017. nego u 2016. godini i da se, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, očekuje se da u 2018. godini bude još niži.
Izvor: ATV
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca