PRIVREDA
Inženjeru obućarstva i profesoru matematike najkraći put do posla
BANJALUKA – Upisna groznica na univerzitetima u Srpskoj samo što nije počela, a prema istraživanjima, najbrže do posla dolaze matematičari i inženjeri obućarstva, dok su pedagozi, filozofi, sociolozi i geografi rizičniji izbor budući da je ovih diplomaca mnogo na birou rada.
Iako ih ima najviše na birou, prošle godine veliko interesovanje vladalo je i za finansijskim radnicima i pravnicima. Potvrdili su to i u Zavodu za zapošljavanje RS, na čijoj je evidenciji krajem februara bilo 12.745 nezaposlenih sa visokom stručnom spremom koji na posao u prosjeku čekaju 26 mjeseci. U Zavodu tvrde da je u proteklom periodu najviše zaposleno profesora matematike i fizike.
– Ovi profili, kojih na birou ima 12, na posao u prosjeku čekaju četiri mjeseca – kazali su u Zavodu.
Dodali su da su, analizirajući broj zaposlenih, primijetili da su poslodavci zaposlili, između ostalih, i veliki broj finansijskih radnika i diplomiranih pravnika.
– Nezaposlenih diplomiranih ekonomista i finansijskih radnika prijavljeno je 3.173, a diplomiranih pravnika 1.675, a prosječna dužina čekanja na zaposlenje je 29 mjeseci – kažu u Zavodu.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić istakao je da su pregovori sa nadležnima o upisnoj politici ranije tekli veoma loše, dok je situacija ove godine nešto bolja.
– Tržište rada pokazuje da, između ostalih, profesori razredne nastave, imajući u vidu natalitet, posao neće dobiti nikada ili će to biti ko zna za koliko godina. Na kraju će ispasti da su se džaba školovali – kazao je Škrebić.
Dodao je da, uprkos velikom broju nezaposlenih ekonomista, pravog stručnjaka u ovoj oblasti, posebno knjigovođu, danas je veoma teško naći, dok oni koji se ne planiraju baviti pravosuđem u ovom momentu ne bi trebalo da upisuju pravni fakultet.
– Treba da se više orijentišemo na proizvodna zanimanja. Niko ne voli proizvodnju i halu, ali to je neminovnost. Dobar inženjer obućarstva, koji govori bar jedan strani jezik, može zaraditi više novca nego ljekar – istakao je Škrebić.
Prema njegovim riječima, na inicijativu poslodavaca prije nekoliko godina na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci otvoren je smjer obućarska tehnologija, a prva generacija bi trebalo da izađe za godinu-dvije.
– Inženjeri elektrotehnike, mašinstva i informatike su takođe poželjni na tržištu rada. Međutim, nije bitna samo diploma, nego je važno i znanje koje ponesu sa fakulteta – kazao je Škrebić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da potrebe tržišta rada nisu usklađene, iako bi trebalo da jesu.
– Suština je da u jednoj civilizovanoj državi studenti ne mogu da se upišu na fakultet ako kadra te vrste ima na zavodima. Obrazovati ljude za poslove na koje mnogi već čekaju je uludo trošenje budžetskih sredstava – naglasio je Pavlović.
Pavlović mladima savjetuje da, prije nego bilo šta odluče, posjete Zavod za zapošljavanje RS i pogledaju spisak nezaposlenih sa visokom stručnom spremom, te da na osnovu toga odaberu životni poziv.
Maturanti
Dok se najveći broj mladih opredjeljuje za fakultete poslije kojih će moći lakše da nađu bolje plaćen posao, ima i onih koji smatraju da je od novca važnije da studiraju ono što vole. Maturant iz Banjaluke Dejan Stojić kaže da je on još prošle godine odlučio da upiše pravo uprkos tome što pravnici ne dolaze lako do posla.
– Svjestan sam da je biro preplavljen pravnicima, ali isto tako sam siguran da dobar pravnik uvijek može brzo naći posao – kazao je Stojić.
Trenutno nezaposlenih diplomaca:
3.173 ekonomista i finansijskih radnika
1.675 pravnika
* prosječna dužina čekanja na posao 29 mjeseci
368 profesora fizičkog vaspitanja i trenera
* prosječna dužina čekanja na posao 34 mjeseca
232 pedagoga
* prosječna dužina čekanja na posao 33 mjeseca
203 ljekara
* prosječna dužina čekanja na posao 12 mjeseci
179 geografa
* prosječna dužina čekanja na posao 41 mjesec
60 profesora filozofije i sociologije
* prosječna dužina čekanja na posao 51 mjesec
92 farmaceuta
* prosječna dužina čekanja na posao 11 mjeseci
12 profesora matematike i fizike
* prosječna dužina čekanja na posao četiri mjeseca
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca