Connect with us

PRIVREDA

Više oranica soje, a manje kukuruza

Objavljeno

 


BIJELJINA, BANJALUKA – Proljećna sjetva počela je nešto kasnije zbog vremenskih neprilika. Ove godine se očekuje manje površina pod kukuruzom, a povećan broj proizvođača koji će sijati soju, potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodaju da će se, pored ove dvije ratarske kulture, najviše sijati pšenica, zob i krmno bilje.

Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Poljoprivrednog instituta RS očekuje se da će kukuruzom biti zasijano oko 120.000 hektara, što je nešto manja površina od višegodišnjeg prosjeka.

Zbog većeg podsticaja, od 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, za proizvodnju soje očekuje se povećan broj proizvođača koji će sijati ovu uljaricu.

Osim tog podsticaja, resorno ministarstvo uvelo je i regres za sjetvu soje koji iznosi 200 KM po hektaru, za šta su izdvojili 500.000 KM.

„Uzevši u obzir vremenske prilike na prostoru RS i ostvarene prihode u posljednjih pet godina, u 2018. može se očekivati prinos kukuruza od šest tona po hektaru“, rekli su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Reklama

Dodaju da će cijena sjetve kukuruza iznositi 1.858 KM po hektaru, dok će puni troškovi od sjetve do berbe za jedan hektar iznositi 2.285 KM i nešto su niži u odnosu na proteklu godinu.

Prema njihovim riječima, raznim vrstama krmnog bilja biće zasijano oko 3.900 hektara oranica, među kojima će najveće površine biti pod lucerkom, djetelinom, višegodišnjim travama, jarim stočnim graškom, smješama jarog stočnog graška i grahorice sa zobi, travno leguminoznim smješama te sirkom i sudanskom travom.

U Savezu poljoprivrednih proizvođača RS očekuju manje površina planiranih pod kukuruzom i blago povećanje površina zasijanih industrijskim biljem, prije svega uljaricama kao što su soja i suncokret.

„Očekujemo veći broj proizvođača koji će uzgajati soju jer ove godine prvi put imamo subvenciju na soju po hektaru“, rekao je Stojan Marinković, direktor Saveza poljoprivrednih proizvođača RS.

Dodao je da je pored te olakšice bitan i faktor relativno povoljne cijene soje pri prodaji i mogućnost dobrog plasmana.

„Još jedan razlog za uzgoj soje je agrotehnički. Iskoristićemo prednosti soje, koja obogaćuje zemljište azotom i čini ga čistim od korova. Kolike površine će biti zasađene sojom još ne znamo jer nam sjetva ove godine kasni“, objasnio je Marinković.

Reklama

U Semberiji će najveće površine biti ipak zasađene pšenicom, zatim kukuruzom, nešto manje krmnim biljem, dok proizvodnja soje nije zaživjela u ovom najčešće stočarskom području.

„Najveće površine će biti zasijane kukuruzom, jer je Semberija uglavnom stočarski dio. Ljudi se ovdje bave proizvodnjom mlijeka ili mesa, imaju stoku i moraju da obezbijede stočnu hranu. Iz tih razloga su pšenična i kukuruzna kultura i dalje najzastupljenije na našem području“, rekao je Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Bijeljina.

Prema njegovim riječima, zob i krmno bilje sijaće uglavnom stočari kako bi nadomjestili hranu za stoku.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS procjenjuju da će vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u 2018. iznositi oko 387 miliona KM.

  • 387 miliona KM procijenjena je vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u 2018.
  • 120.000 hektara očekuje se da će biti zasijano kukuruzom
  • 3.900 hektara oranica biće pod raznim vrstama krmnog bilja

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu